Izvorni kod stranice Bumin Kagan

{{razlikovati|[[Ilig Kagan]]om, kaganom Istočnih Tujuea}}

{{Infokutija monarh
|ime=Bumin Kagan<br />[[Datoteka:Old Turkic letter N1.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter G1.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter Q.svg|10px]] [[Datoteka:Old Turkic letter N1.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter M.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter O.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter B1.svg|10px]]
|titula=[[Kagani Turkijskih kaganata|Kagan]] [[Turkijski Kaganat|Turkijskog Kaganata]]
|slika=
|opis=Statua za zamišljenim prikazom Bumin Kagana, postavljena u [[Söğüt]]u u [[Turska|Turskoj]].
|vladavina=551–552
|krundiba=552 na [[Altajske planine|Altajskim planinama]]<ref>
{{cite book|
first=Susan Wise|
last=Bauer|
title=The History of the Medieval World: From the Conversion of Constantine to the First Crusade|
publisher=[[W. W. Norton & Company]]|
year=2010|
isbn= 978-0-393-05975-5|
pages=238
}}
</ref>
|othertitles=
|puno ime=Bumin Qaghan
|nasljednik=[[Issik Qaghan]]
|bračni_drug=[[Princeza Changle]]
|issue=
|dinastija=[[Ašina|Klan Ashina]]
|otac=[[Ashina Tuwu]]
|datum_smrti=552
|}}

'''Bumin Kagan''' ([[staroturkijski]]: [[Datoteka:Old Turkic letter N1.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter G1.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter Q.svg|10px]] [[Datoteka:Old Turkic letter N1.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter M.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter O.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter B1.svg|10px]]<!--{{Unicode|&#x10C23;}}{{Unicode|&#x10C0D;}}{{Unicode|&#x10C34;}}{{Unicode|&#x10C23;}}{{Unicode|&#x10C22;}}{{Unicode|&#x10C06;}}{{Unicode|&#x10C09;}},--->, Bumïn qaγan<ref name="Kultegin">[http://irq.kaznpu.kz/?lang=e&mod=1&tid=1&oid=15&m=1 Kultegin’s Memorial Complex, TÜRIK BITIG] {{En icon}}</ref>) ili '''Illig Qaghan''' ([[kineski jezik|kineski]]: 伊利可汗, [[Pinyin]]: yīlì kěhàn, [[Wade-Giles]]: i-li k'o-han, ? - 552 AD) bio je osnivač [[Gok Turci|Turkijskog Kaganata]]. Bio je najstariji sin [[Ashina Tuwu]]a (吐務 / 吐务)<ref>[[Ouyang Xiu]] et al., ''[[New Book of Tang]]'', [[:zh:s:新唐書/卷215下|Cilt 215-II]] {{Zh icon}}</ref> Bio je poglavica naroda koji se zvao<ref name="Sinor">Denis Sinor, ''Inner Asia: history-civilization-languages : a syllabus'', Routledge, 1997, {{ISBN|978-0-7007-0380-7}}, p. 26. ''Contacts had already begun in 545 A.D. between the so-called "blacksmith-slave" Türk and certain of the small petty kingdom of north China,'' {{En icon}}</ref> "kovačima-robovima" ( 锻奴, Pinyin: duàn nú, Wade-Giles: tuan-nu) pod vlašću [[Rouran|Rouranskjog Kaganata]].<ref name="Ma Zhangshou">馬長壽, 《突厥人和突厥汗國》, 上海人民出版社, 1957, (Ma Zhangshou, ''Tujue ve Tujue Khaganate''), pp. 10-11. {{Zh icon}}</ref><ref name="Fengxiang">陳豐祥, 余英時, 《中國通史》, 五南圖書出版股份有限公司, 2002, {{ISBN|978-957-11-2881-8}} (Chen Fengxiang, Yu Yingshi, ''General history of China''), p. 155. {{Zh icon}}</ref><ref name="Gao Yang">[http://books.google.com.tr/books?id=1dRpAAAAMAAJ&q=slave++Rouran&dq=slave++Rouran&hl=tr&ei=RpBJTNPTBtS8cbH-7J8M&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCoQ6AEwAA Gao Yang, "The Origin of the Turks and the Turkish Khanate", ''X. Türk Tarih Kongresi: Ankara 22 - 26 Eylül 1986, Kongreye Sunulan Bildiriler'', V. Cilt, Türk Tarih Kurumu, 1991, s. 731.] {{En icon}}</ref><ref name="Burhan Oğuz">Burhan Oğuz, ''Türkiye halkının kültür kökenleri: Giriş, beslenme teknikleri'', İstanbul Matbaası, 1976, p. 147. [http://books.google.com.tr/books?id=kOwBAAAAMAAJ&q=%22demirci+k%C3%B6le%22&dq=%22demirci+k%C3%B6le%22&hl=tr&ei=pDBMTKOSGYa8vgO5n-m7Cg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CDIQ6AEwAg «Demirci köle» olmaktan kurtulup reisleri Bumin'e] {{Tr icon}}</ref> Također se navodi i kao "Tumen" ( 吐門, komandant deset hiljada<ref>"Tumen" se koristi kao izraz za 10.000 i "Bum" za 100.000 u ''[[Tajna historija Mongola|Tajnoj historiji Mongola]]'', Larry Moses, "Legend by the numbers: The Symbolism of Numbers in the 'Secret History of the Mongols'", ''Asian folklore studies'', Vol. 55-56, Nanzan University Institute of Anthropology, 1996, p. 95. {{En icon}}</ref>) Rouranskog Kaganata.

Kineski izvori navode da je prve kontakte sa državom [[Zapadni Wei]] napravio još kao rouranski vazal 545. kada je primio izaslanstvo generala [[Yuwen Taija]]. Sljedeće godine je Yuwen Taiju poslao danak. Tada je izbio ustanak [[Tiele (narod)|naroda Tiele]] protiv rouranske vlasti, ali ga je Bumin Kagan ugušio. Kao nagradu je od rouranskog kagana [[Yujijulü Anagui]]ja zatražio ruku njegove kćeri, ali je odbijen rekavši da ona nije dostojna "robova kovača". Uvrijeđeni Bumin je digao ustanak. Godine 551. je, pak, dobio ruku [[princeza Changle|princeze Changle]] od Yuwen Taija.

Godine 552. je konačno uspio poraziti Anaguija koji je počinio samoubistvo. Nekoliko mjeseci kasnije je umro, a naslijedio ga je brat [[Issik Qaghan|Isik Kagan]] pod kojim će se teritorija Gok Turaka proširiti na veći dio Centralne Azije.

== Izvori ==
{{Reflist}}

{{S-start}}
{{s-hou|[[Ašina|Klan Ashina]]||}}
{{Succession box|title=[[Kagani Turkijskih kaganata|Kagan]] [[Turkijski Kaganat|Turkijskog Kaganata]]|before=''none''|after=[[Issik Qaghan]]|years=551–552}}
{{S-end}}

{{DEFAULTSORT:Bumin}}
[[Kategorija:Umrli 552.]]
[[Kategorija:Gokturski vladari]]