Izvorni kod stranice Antički Epir

{{Infokutija bivša zemlja
|domaće_ime = Ἅπειρος
|konvencionalno_dugo_ime = Epir
|kratko_ime            = Epir
|ime_genitiv           = Epira
|kontinent              = [[Evropa]]
|region                 = [[Balkan]]
|era                    = [[antika]]
|status                 = 
|status_text            = 
|empire                 = 
|vlast_tip        = [[monarhija]] (330–231. pne.), [[federalna republika]] (231–167. pne.)
|godina_početak             = 330. pne.
|godina_kraj               = 167. pne.
|year_exile_start       = 
|year_exile_end         = 
|događaj_početak            = Epirska plemena uspostavljaju zajedničku vlast
|date_start             = 
|događaj_kraj              = Osvojen od [[Rimska Republika|Rimske Republike]] u [[Treći makedonski rat|Trećem rimsko-makedonskom ratu]]
|date_end               = 
|događaj1                 = [[Pirov rat|Pirov pohod na Italiju]]
|datum_događaj1            = 280–275. pne.
|događaj2                 = Monarhija ukinuta
|datum_događaj2            = 231. pne.
|event3                 = 
|date_event3            = 
|event4                 = 
|date_event4            = 
|event_pre              = 
|date_pre               = 
|event_post             =  
|date_post              =  
|p1                     = Molosijci
|p2                     = Tesprotijci
|p3                     = Haonijci
|s1                     = Makedonija (rimska provincija)
|flag_s1                = 
|image_s1               = 
|s2                     = 
|flag_s2                =   
|image_flag             = 
|flag                   = 
|flag_type              = 
|image_coat             = 
|symbol                 = 
|symbol_type            = 
|slika_karta              =  Epirus antiquus tabula.jpg
|image_map_caption      =  
|glavni_grad                = [[Pasaronas|Pasaron]] (330–295. pne.)<br />[[Amvrakia]] (295–224. pne.)<br />[[Fenika]] (224–167. pne.)
|capital_exile          = 
|latd= |latm= |latNS= |longd= |longm= |longEW= 
|national_motto         = 
|national_anthem        = 
|domaći_jezici = [[Starogrčki jezik|antičkogrčki]]
|religija = [[Starogrčka religija|antičkogrčka religija]] 
|valuta               = epirska [[Drahma#Antička drahma|drahma]]
|vođa1                = [[Eakid od Epira|Eakid]] 
|vođa2                = [[Pir Epirski|Pir od Epira]]
|vođa3                = [[Neoptolem II]]
|vođa4                = [[Pir Epirski|Pir od Epira]]
|vođa5                = [[Epirski savez]]
|godina_vođa1           = 330–313. pne.
|godina_vođa2           = 307–302. pne.
|godina_vođa3           = 302–297. pne.
|godina_vođa4           = 297–272. pne.
|godina_vođa5           = 231–167. pne.
|titula_vođa           = [[Popis kraljeva Epira|Kralj]]
|representative1        = <!--- Name of representative of head of state (eg. colonial governor)--->
|representative2        = 
|representative3        = 
|representative4        = 
|year_representative1   = <!--- Years served --->
|year_representative2   = 
|year_representative3   = 
|year_representative4   = 
|title_representative   = <!--- Default: "Governor"--->
|deputy1                = <!--- Name of prime minister --->
|deputy2                = 
|deputy3                = 
|deputy4                = 
|year_deputy1           = <!--- Years served --->
|year_deputy2           = 
|year_deputy3           = 
|year_deputy4           = 
|title_deputy           = <!--- Default: "Prime minister" --->
|legislature            = 
|house1                 = 
|type_house1            = 
|house2                 = 
|type_house2            = 
|<!--- Area and population of a given year --->
|stat_year1             =  
|stat_area1             =  
|stat_pop1              = <!--- population (w/o commas or spaces), population density is calculated if area is also given --->
|stat_year2             = 
|stat_area2             = 
|stat_pop2              = 
|stat_year3             = 
|stat_area3             = 
|stat_pop3              = 
|stat_year4             = 
|stat_area4             = 
|stat_pop4              = 
|stat_year5             = 
|stat_area5             = 
|stat_pop5              = 
|footnotes              = 
}}
'''Epir''' ({{lang-grc|Ἤπειρος}}, ''Ḗpeiros'', [[epirski grčki]]: {{lang|grc|Ἄπειρος}}, ''Ápeiros'') bila je [[Stara Grčka|drevna grčka]] država i kraljevina, smještena u geografskom području [[Epir (region)|Epira]] na zapadnom [[Balkanski poluotok|Balkanu]]. Domovina '''drevnih Epirana''' graničila se s [[Etolski savez|Etolskim savezom]] na jugu, drevnom [[Antička Tesalija|Tesalijom]] i [[Antička Makedonija|Makedonijom]] na istoku i [[Iliri|ilirskim]] plemenima na sjeveru. U kratkom periodu (280–275. pne.), epirski kralj [[Pir Epirski|Pir]] uspio je od Epira stvoriti moćnu državu u grčkom svijetu, usporedivu s [[Antička Makedonija|makedonskom]] i [[Antički Rim|rimskom]]. Njegove su vojske krenule protiv [[Rimska Republika|Rima]] tijekom neuspješnog pohoda na [[Apeninski poluotok|Italiju]].

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Epir su barem od [[Mlađe kameno doba|neolitika]] zauzimali pomorci uz obalu i lovci i pastiri u unutrašnjosti, koji su sa sobom donijeli [[grčki jezik]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.britannica.com/place/Epirus|title=Epirus {{!}} region, Greece and Albania|work=Encyclopedia Britannica|language=en|accessdate=2021-03-29}}</ref> Ti su ljudi svoje vođe pokopali u velike [[tumul]]e slične [[Mikenska kultura|mikenskim grobnicama]], što ukazuje na vezu predaka između Epira i mikenske civilizacije.<ref name=":0" /> Određeni broj mikenskih ostataka pronađen je u Epiru,<ref name=":1">{{Citiranje knjige|title=Prehistory and History: Ethnicity, Class and Political Economy|first=David W.|last=Tandy|date=2001|url=https://books.google.hr/books?id=BiqTCaFkvdYC&redir_esc=y|language=en|publisher=Black Rose Books|isbn=978-1-55164-188-1}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=The New Encyclopaedia Britannica|date=2003|url=https://books.google.hr/books?id=rIQxAQAAIAAJ&redir_esc=y|language=en|publisher=Encyclopaedia Britannica|isbn=978-0-85229-961-6}}</ref> posebno na najvažnijim drevnim vjerskim nalazištima u regiji, [[Nekromanteion]]u ("Proročištu mrtvih") na rijeci [[Aheront (rijeka)|Aherontu]] i u [[Zeus]]ovom proročištu u Dodoni.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Epir je imao jake veze s drugim grčkim regijama poput [[Kraljevina Makedonija|Makedonije]], [[Periferija Tesalija|Tesalije]], [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]].<ref name=":2">{{Citiranje knjige|title=Studies in Ancient Greek Dialects: From Central Greece to the Black Sea|first=Georgios K.|last=Giannakis|date=2017-12-18|url=https://books.google.hr/books?id=UrxGDwAAQBAJ&redir_esc=y|language=en|publisher=Walter de Gruyter GmbH & Co KG|isbn=978-3-11-053213-5}}</ref>

[[Dorani]] su [[Dorska invazija|napali Grčku]] iz Epira i Makedonije krajem [[2. milenij prne.|2. milenija pne.]] (oko 1100–1000. pne.), iako su razlozi njihove seobe nejasni. Invazija je izvorne stanovnike ove regije pomaknula dalje na jug u grčko kopno, a početkom 1. milenija pne. u Epiru su se pojavile tri glavne skupine plemena koja su govorila grčkim. To su bili [[Haonjani]] u sjeverozapadnom Epiru, [[Mološani]] u središtu i [[Tesproti]] na jugu.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Cambridge Ancient History|first=John|last=Boardman|date=1982-08-05|url=https://books.google.hr/books?id=0qAoqP4g1fEC&redir_esc=y|language=en|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-23447-4}}</ref> Regija u kojoj je živilo svako od ovih plemena (''ethne'') imalo je svoje ime ([[Haonija]], [[Molosija]], [[Tesprotija]]), pa izvorno nije postojalo jedinstveno ime za cijelu regiju.

Grčki toponim ''Epir'' ({{lang-grc|Ήπειρος}}), što znači "kopno" ili "kontinent", prvi se put pojavljuje u djelu [[Hekatej Milećanin|Hekateja Milećanina]] u 6. stoljeću pne. i jedno je od rijetkih grčkih imena koje odražava vanjsko gledište s točke pomorsko-geografske perspektive. Iako to nije izvorno epirsko ime, stanovnici tog područja kasnije su ga prihvatili.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Angelika Douzougli|title=Liatovouni A Molossian cemetery and settlement|url=https://www.academia.edu/24011794/Liatovouni_A_Molossian_cemetery_and_settlement|language=en|accessdate=2021-03-29}}</ref>

=== Mološka ekspanzija (470–330. pne.) ===
Mološka dinastija [[Eakidi|Eakida]] uspjela je stvoriti prvu centraliziranu državu u Epiru oko 370. pne., šireći svoju moć na račun suparničkih plemena. Eakidi su se udružili sa sve moćnijim [[Kraljevina Makedonija|makedonskim kraljevstvom]], dijelom radi zajedničke opasnosti koja im je prijetila od [[Iliri|ilirskih]] navala,<ref>{{Citiranje knjige|title=A Companion to Ancient Macedonia|first=Joseph|last=Roisman|date=2010-12-06|url=https://books.google.hr/books?id=lkYFVJ3U-BIC&redir_esc=y|language=en|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-4051-7936-2}}</ref> a 359. pne. mološka princeza [[Olimpijada (kraljica)|Olimpijada]], nećakinja [[Arimba|Aribe od Epira]], udala se za kralja [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]] (r. 359. pne. – 336. pne.). Ona će postati majka [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Nakon Aribine smrti [[Aleksandar Epirski|Aleksandar Mološki]], stric [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], naslijedio je prijestolje s naslovom "epirskog kralja".<ref name=":3">{{Citiranje knjige|title=The Cambridge Ancient History|first=Student of Christ Church and Professor of History D. M.|last=Lewis|date=1970|url=https://books.google.com/books?id=vx251bK988gC|language=en|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-23348-4}}</ref>

Godine [[334. pne.]], u vrijeme kad je [[Aleksandar Veliki]] vojevao u Aziji, Aleksandar Mološki vodio je ekspediciju u [[Južna Italija|južnoj Italiji]] u znak podrške grčkim gradovima [[Magna Graecia|Velike Grčke]] protiv obližnjih [[Italici|italskih plemena]] i nove [[Rimska Republika|Rimske Republike]]. Nakon nekoliko uspjeha na bojnom polju, porazila ga je koalicija [[Italici|italskih]] plemena u [[Bitka kod Pandosije|bici kod Pandosije]] 331. pne.

=== Epirsko kraljevstvo (330–231. pne.) ===
[[Datoteka:Pyrrhic War Italy en.svg|lijevo|mini|Pirov vojni pohod po Italiji]]
Godine 330. pne., nakon smrti Aleksandra Mološkog, pojam "Epir" pojavljuje se prvi put kao jedinstvena politička jedinica u starogrčkim zapisima, pod vodstvom Mološke dinastije. Potom su se kovali novci triju glavnih plemenskih skupina Epirana, a izdavan je i novi novac s natpuisom ''Epirotes''.<ref name=":3" /> Nakon smrti Aleksandra I, [[Eakid od Epira|Eakid Epirski]], koji ga je naslijedio, stao je na [[Olimpijada (kraljica)|Olimpijadinu]] stranu u njezinom sukobu s [[Kasandar|Kasandrom]], ali je 313. pne. bio svrgnut s prijestolja.

Eakidov sin [[Pir Epirski|Pir]] došao je na prijestolje [[295. ppne.]] kao vješt vojskovođa, ohrabren da pomogne Grcima iz [[Historija Taranta|Tarenta]], i odlučio je pokrenuti veliku ofenzivu na [[Apeninski poluotok|Italiju]] i [[Sicilija|Siciliju]]. Zbog svojih superiornih borilačkih sposobnosti, epirska vojska pobijedila je Rimljane u [[Bitka kod Herakleje|bici kod Herakleje]] ([[280. pne.]]). Poslije su Pirove snage gotovo došle do predgrađa Rima, ali morale su se povući kako bi izbjegle neravnopravan sukob s brojnijom rimskom vojskom. Sljedeće je godine Pir napao [[Apulija|Apuliju]] ([[279. pne.]]) i dvije su se vojske sukobile u [[Bitka kod Askula|bitci kod Askula]], gdje su Epirani, plativši visoku cijenu u gubicima, odnijeli tzv. [[Pirova pobjeda|Pirovu pobjedu]].<ref name=":4">{{Citiranje knjige|title=The Cambridge Ancient History|date=1988|url=https://books.google.com/books?id=3qXuay2SEtIC|language=en|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-23446-7}}</ref>

Godine 277. pne. Pir je zauzeo [[Kartaga|kartašku]] tvrđavu u [[Eriks (Sicilija)|Eirksu]] na Siciliji. To je potaknulo ostatak gradova pod kontrolom Kartage da pređu na Pirovu stranu. U međuvremenu, počeo je pokazivati despotsko ponašanje prema sicilijskim Grcima i ubrzo se sicilinsko javno mnijenje okrenulo protiv njega. Iako je u bici pobijedio Kartažane, bio je prisiljen napustiti Siciliju.<ref name=":4" />

Pirov italski pohod završio se nakon neodlučene [[Bitka kod Beneventa|bitke kod Beneventa]] (275. pne.). Izgubivši veliku većinu svoje vojske, odlučio se vratiti u Epir, što je konačno rezultiralo gubitkom svih njegovih italskih posjeda. Zbog njegovih skupih pobjeda, izraz "[[Pirova pobjeda]]" često se koristi za pobjedu s velikim gubicima za pobjednika.<ref name=":4" />

=== Epirski savez (231–167. pne.) ===
[[Datoteka:Epirus234bc.jpg|mini|Novac Epirske lige. Na kovanici je prikazan Zeus (lijevo) i munja s riječju "ΑΠΕΙΡΩΤΑΝ", "Epirski" (desno)]]
Godine 233. pr. Kr. ubijen je posljednji preživjeli član kraljevske kuće Eakida, [[Dejdamija II od Epira|Dejdamija]]. Njezinom smrću epirska kraljevska kuća naglo je izumrla i uspostavljena je savezna republika, iako sa smanjenim teritorijem, budući da je zapadna [[Akarnanija]] utvrdila svoju neovisnost, a [[Etolci|Etoljani]] su zauzeli [[Ambrakija|Ambrakiju]], [[Amfilohija|Amfilohiju]] i preostalu zemlju sjeverno od [[Ambrakijski zaljev|Ambrakijskog zaljeva]]. Stoga je novi glavni grad Epira uspostavljen u [[Fenika|Fenici]], političkom središtu Haonjana. Razlozi brzog pada dinastije Eakida vjerojatno su bili složeni. Etolski pritisak morao je u tome igrati neku ulogu, a savez s Makedonijom možda je bio nepopularan; uz to su možda postojale i društvene napetosti.<ref name=":5">{{Citiranje knjige|title=The Cambridge Ancient History|first=A. E.|last=Astin|date=1994|url=https://books.google.com/books?id=lnIpo8KBbP4C|language=en|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-23445-0}}</ref> Međutim, Epir je ostao značajna sila, ujedinjena pod pokroviteljstvom [[Epirski savez|Epirskog saveza]] kao savezna država sa svojom skupštinom (''synedrion'').<ref name=":5" />

Sljedećih godina Epir se suočio s rastućom prijetnjom ekspanzionističke [[Rimska Republika|Rimske Republike]], koja je vodila niz ratova s Makedonijom. Savez je ostao neutralan u prva dva [[Makedonski ratovi|makedonska rata]], ali se podijelio u [[Treći makedonski rat|Trećem makedonskom ratu]] (171–168. pne.), pri čemu su se Mološani priklonili Makedoncima, a [[Haonjani]] i [[Tesproti]] Rimu. Ishod je bio poguban za Epir; Molosija je pala pod rimsku vlast 167. pne., a 150.000 stanovnika Epira bilo je [[Robovi u antičkom Rimu|porobljeno]].<ref name=":0" />

== Organizacija ==
[[Datoteka:Map of Archaic Greece (English).jpg|mini|Politička organizacija Grčke između 9. i 5. stoljeća pne.]]
U antici su Epir naselila ista nomadska helenska plemena koja su nastavila naseljavati ostatak Grčke.<ref>{{Citiranje knjige|title=In the Shadow of Olympus: The Emergence of Macedon|first=Eugene N.|last=Borza|date=1992-09-28|url=https://books.google.com/books?id=614pd07OtfQC|language=en|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-00880-6}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Encyclopedia of the Stateless Nations: Ethnic and National Groups around the World|author=James Minahan|chapterurl=https://books.google.com/books?id=dn64RAAACAAJ|language=engleski|publisher=Greenwood Press|isbn=0-313-31617-1}}{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Za razliku od većine ostalih Grka toga doba, koji su bili organizirani u [[Grad-država|gradove-države]] poput [[Atena (grad)|Atene]] ili [[Sparta|Sparte]], Epirani su živjeli u malim selima, a njihov način života bio je stran životu u [[polis]]u kakav su prakticirali Grci južno od njih. Njihova je regija ležala na rubu grčkoga svijeta i bila je daleko od mirne; dugi niz stoljeća to je pogranično područje bilo u sukobu s [[Iliri|ilirskim]] narodima na [[Jadransko more|jadranskoj]] obali i u unutrašnjosti. Međutim, Epir je imao daleko veće vjersko značenje nego što bi semoglo očekivati s obzirom na njegovu geografsku udaljenost, zbog prisutnosti svetišta i proročišta u [[Dodona|Dodoni]], koje su smatrali drugim po važnosti samo zbog poznatijeg proročišta u [[Delfi]]ma.<ref>{{Citiranje knjige|title=Epirus: the Geography, the Ancient Remains, the History and Topography of Epirus and Adjacent Areas|first=Nicholas Geoffrey Lemprière|last=Hammond|date=1967|url=https://books.google.com/books?id=xmKSQgAACAAJ|language=en|publisher=Clarendon Press}}</ref>

== Kultura ==
Epirani su, barem od [[Klasična antika|klasične antike]], govorili lokalnim [[Dorski dijalekt|sjeverozapadnim grčkim dijalektom]], koji se donekle razlikovao od dorskih dijalekata [[Grčka kolonizacija|grčkih kolonija]] na otocima u [[Jonija|Joniji]], i nosili su uglavnom grčka imena, o čemu svjedoče [[Epigrafika|epigrafija]] i književni podaci.<ref>{{Citiranje knjige|title=Ancient Languages of the Balkans: n.a.|first=Radoslav|last=Katicic|date=2012-06-11|url=https://books.google.hr/books?id=kSkjAAAAQBAJ&redir_esc=y|language=en|publisher=Walter de Gruyter|isbn=978-3-11-156887-4}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Hernadez|first=David|title=Excavations of the Roman Forum at Butrint (2004-2007)|url=https://etd.ohiolink.edu/apexprod/rws_etd/send_file/send?accession=ucin1273862873&disposition=inline|date=2010|accessdate=21. 1. 2021|archive-date=2021-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20210402083618/https://etd.ohiolink.edu/apexprod/rws_etd/send_file/send?accession=ucin1273862873&disposition=inline}}</ref>

[[N. G. L. Hammond|Nicholas Hammond]] tvrdi da je glavna društvena struktura Epirana bilo [[pleme]] i da su govorili zapadnogrčkim dijalektom.<ref name="Hammond">{{Harvnb|Hammond|1998}}: "Epir je bio zemlja mlijeka i životinjskih proizvoda [...] Društvena jedinica bilo je malo pleme, koje se sastojalo od nekoliko nomadskih ili polunomadskih skupina, a ta su se plemena, od kojih je poznato više od sedamdeset imena, spojila u velike plemenske zajednice, ukupno njih tri: Tesproti, Mološani i Haonjani [...] Iz natpisa znamo da su ta plemena govorila grčkim jezikom (na zapadnogrčkom dijalektu)".</ref> [[Tom Winnifrith]] (1983) tvrdi da su se Eprani kulturno blisko povezali s ostatkom grčkog svijeta tijekom stoljeća koja su prethodila rimskom osvajanju regije (3-2. stoljeće pne.), dok se proces [[Helenizacija|helenizacije]] nastavio i nakon osvajanja. Kao takvi, njihovi vladari tvrdili su grčko porijeklo.<ref>{{Citiranje knjige|title=Greeks and Romans|author=Winnifrith|first=Tom|date=1983|url=https://books.google.com/books?id=_bexCwAAQBAJ&pg=PA73|publisher=Springer|isbn=9781349051236}}</ref> S druge strane, [[Johannes Engels]] (2010) tvrdi da su genealoške veze ispripovijedane u [[Trojanski ciklus|trojanskom epskom ciklusu]] i drugim [[Grčka mitologija|mitovima]] snažno povezale Epir s ostatkom Grčke, što isključuje ozbiljno dovođenje u sumnju grčke pripadnosti Epirana. Jezik kojim su govorili smatran je primitivnim sjeverozapadnim grčkim dijalektom, ali nije bilo sumnje da je to grčki. Način života u Epiru bio je arhaičniji od onog u [[Drevni Korint|korintskim]] i [[Korkira|korkirskim]] kolonijama na obali, ali nikada nije bilo rasprave o njihovoj pripadnosti Grčkoj.

Čini se da su neki [[Starogrčka književnost|antički autori]] u [[klasično doba]] na Epirane gledali s dozom prezira. [[Tukidid]], atenski povjesničar iz 5. stoljeća pne., opisuje ih kao "[[Barbari|barbare]]" u svojoj ''[[Povijest Peloponeskog rata|Povijesti peloponeskog rata]]''<ref>Tukidid, ''Povijest peloponeskog rata'', [http://classics.mit.edu/Thucydides/pelopwar.mb.txt I, 8].</ref> kao i [[Strabon]] u svojoj ''Geografiji''.<ref>Strabon, ''Geografija'', [https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Strabo/7G*.html VII, 7. 1].</ref> Drugi ih pisci, poput [[Dionizije iz Halikarnasa|Dionizija iz Halikarnasa]],<ref>Dionizije iz Halikarnasa, ''Rimske starine'', [https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Dionysius_of_Halicarnassus/20*.html XXi, 10 (XIX, 11)].</ref> [[Pauzanija (geograf)|Pauzanije]] <ref>Pauzanija, ''Opis Helade'', [http://www.theoi.com/Text/Pausanias1A.html I, 11, 7 – I, 12, 2].</ref> i [[Eutropije|Eutropija]] <ref>Eutropije, ''Sažetak rimske povijesti'', [http://www.tertullian.org/fathers/eutropius_breviarium_2_text.htm II, 11, 13].</ref> opisuju kao Grke. [[Simon Hornblower]] tumači nejasne, a ponekad čak i međusobno protivrečne komentare Tukidida o Epiranima tako kao da impliciraju da oni nisu bili ni potpuno "barbarski" ni potpuno grčki, već srodni Grcima. Značajno je da je Tukidid imao slična gledišta na susjedne [[Etolija|Etoljane]] i [[Akarnanija|Akarnance]], iako podaci ne ostavljaju sumnju u njihov grčki identitet. Izraz "barbarin" možda je označavao ne samo jasno negrčko stanovništvo, već i grčko stanovništvo na rubu grčkoga svijeta s osobitim dijalektima.<ref name=":2" /> Daleko pouzdaniji izvor gledišta Grka predstavlja popis svetih izaslanika ({{lang-grc|θεαρόδοκοι}}) u [[Epidaur]]u, koji uključuje Epirane.<ref name=":2" /> Popis koji je sastavljen 360. pne. uključuje svete izaslanike (članove vladajuće obitelji svakog plemena) od [[Molosijci|Mološana]], [[Kasopa|Kasopejana]], [[Haonjani|Haonjana]] i [[Tesproti|Tesprota]].

Što se tiče [[Drevna grčka religija|religije]], u Epiru su se štovali isti bogovi kao i u ostatku Grčke. Nisu pronađeni tragovi negrčkih božanstava sve do [[Helenističko doba|helenističkog doba]] (kada su u grčki svijet uvedena [[orijent]]alna božanstva). Njihovo vrhovno božanstvo bio je [[Zeus]], a [[proročište u Dodoni]], koje se nalazilo u zemlji Mološana, privlačilo je hodočasnike iz cijelog grčkog svijeta. Kao i ostatak Epirana, oni su bili uključeni u popise teorodoka (''thearodokoi''), domaćine svetih izaslanika na [[Panhelenske igre|Panhelenskim igrama]] i festivalima, koji su mogli biti samo Grci.<ref>{{Citiranje knjige|title=Epirus, Four Thousand Years of Greek History and Civilization|author=Hatzopoulos|first=M. B.|pages=140–141|publisher=Ekdotike Athenon|quote=Jednako je nesumnjivo da su epirska plemena prakticirala istu religiju kao i drugi Grci. Vrhovni bog Epirana bio je Zeus i njegovo svetište u Dodoni privlačilo je vjernike iz cijelog grčkog svijeta. Strana božanstva nisu potvrđena ... Međutim, najuvjerljiviji dokaz da su Epirani čvrsto pripadali vjerskom tijelu Grčke pruža katalog teorodoka (''thearodokoi'') s popisom grčkih gradova i plemena kojima su glavna helenska svetišta poslala izaslanike .. Samo su Grci smjeli sudjelovati na panhelenskim igrama i festivalima.|isbn=960-213-377-5}}</ref> [[Aristotel]] je smatrao da je oblast oko Dodone bila dio [[Stara Grčka|Helade]] i regije u kojoj su [[Grci|Heleni]] nastali.<ref>{{Harvnb|Hammond|1986}}: "Izvorni dom Helena bio je 'Helada', područje oko Dodone u Epiru, prema Aristotelu. U ''[[Ilijada|Ilijadi]]'' je to bio dom [[Ahilej]]evih Helena".</ref> [[Plutarh]] spominje zanimljiv kulturni element Epirana u vezi s grčkim junakom [[Ahilej|Ahilom]]. U svojoj biografiji kralja [[Pir Epirski|Pira]] on navodi da je Ahilej "imao božanski status u Epiru, a na lokalnom dijalektu zvao se Aspetos" (što na [[Homerski grčki jezik|homerskom grčkom]] znači "neizreciv" ili "neizrecivo velik").<ref>Plutarh, ''[[Usporedni životopisi]]'', "Pir", 1.</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Greek Mythography in the Roman World|first=Alan|last=Cameron|date=2004-09-02|url=https://books.google.com/books?id=A3H_51913RkC|language=en|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-803821-4}}</ref>

==Reference==
{{reflist|2}}

==Literatura==
{{refbegin|2}}
*{{cite book|last=Anson|first=Edward M.|chapter=Why Study Ancient Macedonia and What This Companion is About|editor-last1=Roisman|editor-first1=Joseph|editor-last2=Worthington|editor-first2=Ian|title=A Companion to Ancient Macedonia|pages=3–20|location=Oxford, Chichester, & Malden|publisher=Wiley-Blackwell|year=2010|isbn=978-1-4051-7936-2|chapter-url=https://books.google.com/books?id=lkYFVJ3U-BIC}}
*{{cite book|last=Antoniadis|first=Vyron|year=2016|title=Tabula Imperii Romani: J 34 - Athens: Epirus|location=Athens|publisher=Academy of Athens|isbn=978-960-404-308-8|url=https://books.google.com/books?id=S99NvgAACAAJ}}
*{{cite book|last=Borza|first=Eugene N.|year=1992|title=In the Shadow of Olympus: The Emergence of Macedon|location=Princeton, NJ|publisher=Princeton University Press|isbn=0-691-00880-9|url=https://books.google.com/books?id=614pd07OtfQC}}
*{{cite book|last=Cameron|first=Alan|year=2004|title=Greek Mythography in the Roman World|location=New York and Oxford|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-517121-7|url=https://books.google.com/books?id=A3H_51913RkC}}
*{{cite book|last=Filos|first=Panagiotis|chapter=The Dialectal Variety of Epirus|pages=215–248|editor-last1=Giannakis|editor-first1=Georgios K.|editor-last2=Crespo|editor-first2=Emilio|editor-last3=Filos|editor-first3=Panagiotis|title=Studies in Ancient Greek Dialects: From Central Greece to the Black Sea|year=2018|location=Berlin and Boston|publisher=Walter de Gruyter|isbn=978-3-11-053213-5|url=https://books.google.com/books?id=UrxGDwAAQBAJ}}
*{{cite book|last=Franke|first=P. R.|chapter=CHAPTER 10 PYRRHUS|pages=456–485|editor-last1=Astin|editor-first1=A. E.|editor-last2=Walbank|editor-first2=F. W.|editor-last3=Frederiksen|editor-first3=M. W.|editor-last4=Ogilvie|editor-first4=R. M.|editor-last5=Drummond|editor-first5=A.|title=The Cambridge Ancient History: The Rise of Rome to 220 BC|volume=VII, Part 2|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1989|isbn=0-521-23446-8|url=https://books.google.com/books?id=3qXuay2SEtIC}}
*{{cite book|last=Hammond|first=Nicholas Geoffrey Lemprière|year=1998|title=Philip of Macedon|location=London|publisher=Duckworth|isbn=0-7156-2829-1|url=https://books.google.com/books?id=0XF5OwAACAAJ}}
*{{cite book|last=Hammond|first=Nicholas Geoffrey Lemprière|chapter=CHAPTER 9d. ILLYRIANS AND NORTH-WEST GREEKS|pages=422–443|editor-last1=Lewis|editor-first1=David Malcolm|editor-last2=Boardman|editor-first2=John|editor-last3=Hornblower|editor-first3=Simon|editor-last4=Ostwald|editor-first4=M.|title=The Cambridge Ancient History: The Fourth Century B.C.|volume=VI|edition=2nd|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1994|isbn=0-521-23348-8|url=https://books.google.com/books?id=vx251bK988gC}}
*{{cite book|last=Hammond|first=Nicholas Geoffrey Lemprière|chapter=CHAPTER 40 ILLYRIS, EPIRUS AND MACEDONIA|pages=261–285|editor-last1=Boardman|editor-first1=John|editor-last2=Hammond|editor-first2=Nicholas Geoffrey Lemprière|title=The Cambridge Ancient History: The Expansion of the Greek World, Eighth to Sixth Centuries B.C.|volume=III, Part 3|edition=2nd|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1982|isbn=0-521-23447-6|url=https://books.google.com/books?id=0qAoqP4g1fEC}}
*{{cite book|last=Hammond|first=Nicholas Geoffrey Lemprière|year=1967|title=Epirus: The Geography, the Ancient Remains, the History and the Topography of Epirus and Adjacent Areas|location=Oxford|publisher=The Clarendon Press|url=https://books.google.com/books?id=xmKSQgAACAAJ}}
*{{cite book|last=Katičić|first=Radoslav|author-link=Radoslav Katičić|title=Ancient Languages of the Balkans|year=1976|location=The Hague|publisher=Mouton|isbn=978-9-02-793305-8|url=https://books.google.com/books?id=kSkjAAAAQBAJ}}
*{{cite book|last=McHenry|first=Robert|title=The New Encyclopædia Britannica|year=2003|location=Chicago, IL|publisher=Encyclopædia Britannica, Inc.|edition=15th|isbn=978-0-85-229961-6|url=https://books.google.com/books?id=rIQxAQAAIAAJ}}
*{{cite book|last=Minahan|first=James|year=2002|title=Encyclopedia of the Stateless Nations: Ethnic and National Groups around the World|location=Westport, CT|publisher=Greenwood Press|isbn=0-313-31617-1|url=https://books.google.com/books?id=dn64RAAACAAJ}}{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
*{{cite book|last=Tandy|first=David W.|year=2001|title=Prehistory and History: Ethnicity, Class and Political Economy|location=Montréal, Québec, Canada|publisher=Black Rose Books Limited|isbn=1-55164-188-7|url=https://books.google.com/books?id=BiqTCaFkvdYC}}
*{{cite book|last=Walbank|first=Frank William|chapter=CHAPTER 12 MACEDONIA AND THE GREEK LEAGUES|pages=446–481|editor-last1=Walbank|editor-first1=F. W.|editor-last2=Astin|editor-first2=A. E.|editor-last3=Frederiksen|editor-first3=M. W.|editor-last4=Ogilvie|editor-first4=R. M.|title=The Cambridge Ancient History: The Hellenistic World|volume=VII, Part 1|year=1984|orig-year=1928|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-23445-0|url=https://books.google.com/books?id=lnIpo8KBbP4C}}
{{refend|2}}

[[Kategorija:Antička Grčka]]