Izvorni kod stranice Andrija Mohorovičić

{{Znanstvenik
| ime                     = Andrija Mohorovičić
| slika                   = Portrait of Andria Mohorovicic.gif
| slika_širina            = 220px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Birth date|1857|1|23|df=y}} 
| mjesto_rođenja          = [[Volosko]], [[Hrvatska]] 
| datum_smrti             = {{Death date and age|1936|12|18|1857|1|23|df=y}}
| mjesto_smrti            = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Hrvati|Hrvat]] 
| narodnost               =
| etnicitet               = 
| polje                   = [[seizmologija]], [[geofizika]], <br />  [[meteorologija]]
| radna_institucija       = Pomorska škola u Bakru  <br />  [[Sveučilište u Zagrebu]]
| alma_mater              = Sveučilište u Pragu
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      =
| poznat_po               = [[Mohorovičićev diskontinuitet]] <br /> Mohorovičićeve epicentrale <br /> Mohorovičićev zakon
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 =
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Andrija Mohorovičić''' ([[Volosko]] kraj [[Opatija|Opatije]], [[23. 1.|23. januar]] [[1857]]. – [[Zagreb]], [[18. 12.|18. decembar]] [[1936]].), istaknuti je hrvatski naučni radnik na području [[meteorologija|meteorologije]] i [[seizmologija|seizmologije]], s kraja [[19. vijek|19.]] i početka [[20. vijek]]a.

Rođen je 23. januara [[1857]]. u [[Volosko]]m kraj Opatije. Tamo je završio osnovnu školu, a gimnaziju u [[Rijeka (grad)|Rijeci]]. Studij matematike i fizike Filozofskog fakulteta u [[Prag]]u upisao je [[1875]]. Po završenom studiju predavao je najprije na gimnaziji u Zagrebu ([[1879]]-[[1880]]), zatim na realci u [[Osijek]]u, te od [[1882]]. god. na Nautičkoj školi u [[Bakar (grad)|Bakru]]. Na vlastitu molbu [[1891]]. premješten je na realku u Zagrebu, gdje 1. januara [[1892]]. postaje i upraviteljem tadašnjega Meteorološkog opservatorija na Griču. Za doktora [[filozofija|filozofije]] promoviran je na zagrebačkom Sveučilištu [[1893]]. god. na osnovi disertacije ''O opažanju oblaka, te o dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru''. Ubrzo se habilitira za privatnog docenta, a [[1910]]. godine postaje naslovnim izvanrednim sveučilišnim profesorom, te je od [[1893]]. do [[1917]]/[[1918|18]]. god. na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavao kolegije s područja [[geofizika|geofizike]] i [[astronomija|astronomije]]. Već je [[1893]]. godine dopisni član, a [[1898]]. god. pravi član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u [[Zagreb]]u. Od [[1918]]. do [[1922]]. godine bio je tajnik njezina Matematičko-prirodoslovna razreda. Potkraj [[1921]]. godine umirovljen je, a umro je u decembru [[1936]]. god. Sahranjen je na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]].

Njemu u čast [[1996]]. godine [[asteroid]] s rednim brojem 8422 dobio je naziv ''[[8422 Mohorovičić]]''.

== Naučni rad ==
Za početak naučnog rada Andrije Mohorovičića odlučujući je bio rad na Nautičkoj školi u Bakru. Tu prvi put dolazi u neposredan dodir s [[meteorologija|meteorologijom]], koju je predavao učenicima Nautičke škole, a što ga je toliko zaokupilo da je [[1887]]. god. u Bakru osnovao meteorološku stanicu. Za određivanje gibanja oblaka konstruirao je [[1888]]. godine [[nefoskop]].

Dolaskom na mjesto upravitelja Meteorološkog opservatorija u [[Zagreb]]u ([[1892]].) usmjeruje svoj rad na tri područja. U prvom naučno objašnjava pojedine meteorološke pojave. Uz to mu je [[1901]]. godine povjereno vođenje čitave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije, koju podiže kadrovski i instrumentalno na evropski nivo. I napokon, aktivnosti opservatorija postepeno proširuje i na ostala područja geofizike.

Pokazao je zanimanje za osobito upadljive meteorološke pojave kao što su bili [[tornado]] kraj [[Novska|Novske]] [[1892]]. god. i "vijor" kod [[Čazma|Čazme]] [[1898]]. godine. Proučavao je klimu grada Zagreba, a u svom posljednjem radu s područja meteorologije ([[1901]]) razmatra smanjivanje temperature atmosfere s porastom visine.

Početkom aprila [[1893]]. godine Mohorovičić je uredio mrežu stanica za praćenje nevremena s grmljavinom, a [[1899]]. godine osnovao je u kotaru Jaska stanice za odbranu od tuče. Početkom [[1899]]. godine izradio je projekt za istraživanje i iskorištavanje [[bura|bure]] u području našeg krša, jer kako kaže "... od kolike bi to blagodati bilo za naše pusto primorje".

Početkom [[20. vijek]]a Mohorovičićev naučni interes okreće se isključivo problemima [[seizmologija|seizmologije]]. Analizom pokupskog potresa od 8. oktobra [[1909]]. godine, Mohorovičić je posebno unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bližih potresa kroz [[Zemlja (planet)|Zemlju]]. Tom prilikom prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje i koja je njemu u čast nazvana [[Mohorovičićev diskontinuitet]]. Ubrzo nakon Andrije Mohorovičića i drugi znanstvenici potvrđuju postojanje tog sloja.

Opća je odlika Andrije Mohorovičića kritičnost u radu. Volio je spajati opažanja s teorijom, ali nikada nije teoriju pretpostavljao motrenju. Iz njegovih izvještaja vidljiva je težnja da uradi i više, u čemu ga je sprečavao nedostatak materijalnih sredstava. Njegove misli i ideje bile su vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo poslije (djelovanje potresa na zgrade, iskorištavanje energije [[vetar|vjetra]], modeli Zemlje, [[potres]]i s dubokim žarištem, obrana od [[tuča|tuče]] itd.).

{{Commonscat|Andrija Mohorovičić}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1857|1936|Mohorovičić, Andrija}}

[[Kategorija:Hrvatski geolozi]]
[[Kategorija:Geofizičari]]
[[Kategorija:Seizmolozi]]
[[Kategorija:Meteorolozi]]
[[Kategorija:Rektori Sveučilišta u Zagrebu]]
[[Kategorija:Biografije, Austro-Ugarska]]
[[Kategorija:Biografije, Opatija]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]