Izvorni kod stranice Aminokiselina

[[Datoteka:Aminoacid general structure.png|thumb|Opća struktura aminokiselina.]]
U [[kemija|kemijskom]] smislu, '''aminokiseline''' su [[molekule]] koje sadrže amino grupu (-NH2) ili karboksilnu grupu (-COOH). Njihova glavna [[biologija|biološka]] uloga je izgradnja [[bjelančevine|bjelančevina]], iako postoje i aminokiseline koje ne ulaze u sastav bjelančevina i nazivaju se neproteinske aminokiseline (npr. ß-alanin, ornitin i citrulin). 

Aminokiseline su prirodni spojevi koji u prirodi rijetko dolaze u slobodnom stanju. Uglavnom su međusobno povezane čineći makromolekule peptida i proteina. U proteinima se nalazi samo dvadeset vrsta aminokiselina. Sve su one, osim prolina, α-aminokiseline jer su amino i karboksilne grupe vezane za isti, α-atom [[ugljik]]a. Osim amino i karboksilne grupe, strukturu aminokiselina određuje i bočni lanac koji se naziva i ostatak i obilježava se sa R. <br />

== Podjela aminokiselina ==
Iako se aminokiselinama mogu dati sustavna imena npr. a-aminooctena kiselina, uobičajno je da se upotrebljavaju trivijalna imena koja su jednostavnija. 
R-grupe sadrže karakteristične osobine pojedinih aminokiselina, i mogu ih činiti alifatski ili aromatski bočni lanci koji mogu sadržati druge reaktivne grupe, mogu biti više ili manje polarne, hidrofilne ili hidrofobne, bazične ili kisele. R može biti atom [[vodik]]a, [[alkil]]na skupina, [[aromatski prsten]] ili [[heterociklički prsten]].

R - skupina predstavlja osnovu za podijelu aminokiselina:

# Aminokiseline nepolarne R-skupine: ([[alanin]], [[valin]], [[leucin]], [[izoleucin]], [[prolin]], [[fenilalanin]], [[triptofan]], [[metionin]]).
# Aminokiseline polarne R-skupine (-ON, -ЅN, -SONH2). Ove grupe omogućuju formiranje vodikovih veza koje su osnova za formiranje viših oblika organizacije aminokiselina u molekulima proteina: ([[glicin]], [[serin]], [[treonin]], [[cistein]], [[tirozin]], [[asparagin]], [[glutamin]]).
# Aminokiseline sa kiselom R-skupinom <small>(sa negativno naelektriziranim bočnim lancima)</small>: ([[asparaginska kiselina]] i [[glutaminska kiselina]]).
# Aminokiseline sa bazičnom R-skupinom <small>(sa pozitivno naelektriziranim bočnim lancima)</small>: ([[lizin]], [[arginin]], [[histidin]]).

Jedna od osnovnih podjela aminokiselina je i ''na desne'' i ''lijeve'' aminokiseline, a odnosi se na položaj amino grupe u odnosu na ostatak lanca.

== Uloga ==
Najvažnija kemijska reakcija aminokiselina je formiranje peptidne veze koja omogućava povezivanje dvije aminokiseline i stvaranje lanca aminokiselina (peptidi i proteini). Peptidna veza je veza između karboksilne grupe jedne aminokiseline i amino grupe druge aminokiseline, u kojoj se atom ugljika veže za atom [[dušik]]a uz oslobađanje molekula vode.

== Esencijalne i neesencijalne ==
U sastav [[čovjek]]ovog organizma ulazi ukupno 20 aminokiselina. 9 od njih se mogu izgraditi u samom organizmu, dok je preostalih 11 neophodno unijeti kroz ishranu. Aminokiseline koje čovjekov organizam nije u stanju napraviti, a neophodne su za njegovo funkcioniranje se nazivaju esencijalne aminokiseline.

'''Esencijalne:'''
* [[Valin]]
* [[Leucin]]
* [[Izoleucin]]
* [[Metionin]]
* [[Fenilalanin]]
* [[Treonin]]
* [[Tirozin]]
* [[Triptofan]]
* [[Lizin]]
* [[Arginin]]
* [[Histidin]]

'''Neesencijalne:'''
* [[Glicin]]
* [[Alanin]]
* [[Prolin]]
* [[Asparaginska kiselina]]
* [[Glutaminska kiselina]]
* [[Serin]]
* [[Cistein]]
* [[Asparagin]]
* [[Glutamin]]

== Fizikalna svojstva ==
Amino kiseline su najvećim djelom kristalne čvrste tvari visokih tališta ( od 186 ° C za glutamin, do 344&nbsp;°C za tirozin), topljive u vodi, a netopljive u nepolarnim organskim otapalima.

Visoka tališta i topljivost u vodi posljedica su njihove [[amfoternost]]i. One imaju svojstva [[kiselina]] i [[baza]] jer u istoj molekuli imaju karboksilnu i amino – skupinu.
Karboksilna skupina otpušta [[proton]] (H), a amino skupina ga prima, pa amino skupina u čvrstom stanju iz molekulskog oblika prelazi u dipolni ion - ''"Zwitterion"''.

== Kemijska svojstva ==
Aminokiseline imaju jednake reakcije kao one na amino skupini amina i karboksilnoj skupini karboksilnih kiselina. Ako u R – skupini nalazimo i neke druge funkcionalne skupine , kao npr. ''–OH'' ili ''–SH'', one im daju dodatna kemijska svojstva. Od posebne je važnosti reakcija kojom se molekule aminokiselina međusobno povezuju jer tom reakcijom nastaju za život važni spojevi [[peptidi]] i [[proteini]].

=== Strukture ===
Strukture, troslovne i jednoslnove oznake dvadeset aminokiselina kodiranih u standardnomm genetskom kodu:

<gallery>
Datoteka:L-alanine-skeletal.png|[[Alanin|<small>L</small>-alanin]] (Ala / A)
Datoteka:L-arginine-skeletal-(tall).png|[[Arginin|<small>L</small>-arginin]] (Arg / R)
Datoteka:L-asparagine-skeletal.png|[[Asparagin|<small>L</small>-asparagin]] (Asn / N)
Datoteka:L-aspartic-acid-skeletal.png|[[Asparaginska kiselina|<small>L</small>-asparaginska kiselina]] (Asp / D)
Datoteka:L-cysteine-skeletal.png|[[Cistein|<small>L</small>-cistein]] (Cys / C)
Datoteka:L-glutamic-acid-skeletal.png|[[Glutaminska kiselina|<small>L</small>-glutaminska kiselina]] (Glu / E)
Datoteka:L-glutamine-skeletal.png|[[Glutamin|<small>L</small>-glutamin]] (Gln / Q)
Datoteka:Glycine-skeletal.png|[[Glicin|<small>L</small>-glicin]] (Gly / G)
Datoteka:L-histidine-skeletal.png|[[Histidin|<small>L</small>-histidin]] (His / H)
Datoteka:L-isoleucine-skeletal.svg|[[izoleucin|<small>L</small>-izoleucin]] (Ile / I)
Datoteka:L-leucine-skeletal.png|[[leucin|<small>L</small>-leucin]] (Leu / L)
Datoteka:L-lysine-skeletal.png|[[lizin|<small>L</small>-lizin]] (Lys / K)
Datoteka:L-methionine-skeletal.png|[[metionin|<small>L</small>-metionin]] (Met / M)
Datoteka:L-phenylalanine-skeletal.png|[[fenilalanin|<small>L</small>-fenilalanin]] (Phe / F)
Datoteka:L-proline-skeletal.png|[[Prolin|<small>L</small>-prolin]] (Pro / P)
Datoteka:L-serine-skeletal.png|[[serin|<small>L</small>-serin]] (Ser / S)
Datoteka:L-threonine-skeletal.png|[[treonin|<small>L</small>-treonin]] (Thr / T)
Datoteka:L-tryptophan-skeletal.png|[[triptofan|<small>L</small>-triptofan]] (Trp / W)
Datoteka:L-tyrosine-skeletal.png|[[tirozin|<small>L</small>-tirozin]] (Tyr / Y)
Datoteka:L-valine-skeletal.png|[[Valin|<small>L</small>-valin]] (Val / V)
</gallery>

== Nastajanje dipeptida ==
Dvije aminokiseline mogu se međusobno vezati tako da reakcijom između karboksilne skupine jedne i amino skupine druge aminokiseline nastane [[amid]]. Tako nastali amidi zovu se [[peptidi]], a veza između njih je [[peptidna vezna|amidna (peptidna) veza]]. Prema broju aminokiselina u peptidu, oni mogu biti: dipeptidi te polipeptidi (veći broj aminokiselina, oko 50) i [[proteini]]. Polipeptidi i proteini su prirodni [[polimeri]] (poliamidi).

Ovisno o tome koja od aminokiselina reagira s amino skupinom, ili karboksilnom skupinom, dvije se aminokiseline mogu međusobno vezati na dva načina. Stoga iz dvije aminokiseline mogu natati dva različita dipeptida, u kojim a aminokiselina na početku lanca ima slobodnu aminoskupinu, a ona kraju lanca karboksilnu skupinu.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Amino acids}}
* [http://www.top-vitamins.com/sr/aminokiseline.htm Popis aminokiselina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070208082811/http://www.top-vitamins.com/sr/aminokiseline.htm |date=2007-02-08 }}

{{Aminokiseline-lat}}

[[Kategorija:Aminokiseline]]