Prijeđi na sadržaj

Administrativna podjela Fidžija

Izvor: Wikipedija

Administrativne jedinice Fidžija organizirane su u tri razine, s tim da su od nacionalnog samoupravnog značaja samo dvije. Najviše administrativne jedinice su divizije, kojih ima četiri, a koje su dalje podijeljene na provincije, kojima upravljaju provincijska vijeća. Najmanje administrativne jedinice su distrikti.

Što se naselja tiče, dva imaju službeni status grada - glavni grad Suva i Lautoka - dok su ostala veća naselja organizirana kao općine. Manja naselja organizirana su kao sela (koro).

Divizije

[uredi | uredi kod]
Divizije Fidžija na karti.

Temeljne administrativne jedinice na Fidžiju su divizije. Ima ih ukupno četiri, a u suštini se radi o aglomeraciji provincija koje, samostalno, imaju malo administrativnih funkcija, ali služe boljoj koordinaciji djelovanja provincija u svom sastavu. Na čelu divizije nalazi se povjerenik (Commissioner), kojeg imenuje vlada. Divizije Fidžija su:

Provincije

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Provincije Fidžija
Provincije Fidžija na karti.

Provincije su administrativne jedinice druge razine, međutim su najvažnije u samoupravnom smislu. Ima ih ukupno četrnaest, a svakom upravlja Provincijsko vijeće. Provincijska vijeća imaju vrlo široke ovlasti te mogu čak, uz odobrenje centralnih vlasti, nametati lokalne poreze. Centralna vlast potvrđuje i izvršnog čelnika vijeća (Roko Tui), koji je u pravilu plemenski poglavica, mada su se posljednjih godina i "pučani" počeli pojavljivati na toj poziciji. Provincije su:

Administrativne jedinice
Divizija Sjedište Provincija Površina (u km2) Stanovništvo (2017.)
Centralna Suva Naitasiri 1,666 177,678
Namosi 570 7,871
Rewa 272 108,016
Serua 830 20,031
Tailevu 955 64,552
Sjeverna Labasa Bua 1,378 15,466
Cakaudrove 2,816 50,469
Macuata 2,004 65,983
Istočna Levuka Kadavu 478 10,897
Lau 487 9,602
Lomaiviti 411 15,657
Zapadna Lautoka Ba 2,634 247,708
Nadroga-Navosa 2,385 58,931
Ra 1,341 30,432
Rotuma 46 1,594

Historijski značaj provincija i provincijskih vijeća bio je puno veći, s obzirom da su preko Velikog vijeća poglavica i Senata mogli direktno utjecati na nacionalnu politiku. Međutim, nakon što je ustavnim reformama 2013. godine te naknadnim političkim odlukama došlo do reforme nacionalne strukture vlasti (konkretno, ukinuti su i Senat i Veliko vijeće), utjecaj provincijskih vijeća na nacionalnoj razini postao je minoran.

Rotuma

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Rotuma

Otok Rotuma, koji se nalazi sjeverno od temeljnog arhipelaga, uživa posebni samoupravni status kao zavisni teritorij. Taj je status stekao Zakonom o Rotumi iz 1927. godine. Za statističke potrebe, Rotuma se svrstava u Istočnu diviziju, međutim administrativno je potpuno nezavisna te ima vlastito vijeće, čiji je status jednak onom provincijskih vijeća.

Naselja

[uredi | uredi kod]

Naselja na Fidžiju dijele se na tri temeljne skupine. Najveći status uživaju Suva i Lautoka, koji imaju status grada, dok još deset većih naselja uživa status općine; to su Ba, Labasa, Lami, Levuka, Nadi, Nasinu, Nausori, Sigatoka i Tavua. Ostala naseljena mjesta organizirana su kao sela (koro).

Središta većih naselja čine zasebne administrativne jedinice, distrikte, kojih ima ukupno 17, zajedno s nekim manjim naseljima koja imaju taj status.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]