Zapadna Dvina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Zapadna Dvina
Daugava
Западная Двина

Lokacija
Države Rusija
 Bjelorusija
 Latvija
GradoviRiga, Vitebsk
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Valdajska visoravan (Rusija)
221 m
Ušće
  – aps. visina
Riški zaljev (Baltičko more)
0 m
Dužina1 020 [1] km
PritokeAiviekste, Ogre, Pērse, Dubna, Meža, Disna
Hidrologija
Protok
  – srednji

678 m³/s
Sliv
  – površina

88 000 [1] km²
Ulijeva se uBaltičko more
Transport
PlovnostOd ušća do Vitebska

Zapadna Dvina ili Daugava (ruski: Западная Двина́, bjeloruski: Заходняя Дзвіна, letonski: Daugava, njemački: Düna, poljski: Dźwina) je najveća rijeka u Bjelorusiji i Latviji duga 1 020 km. [1]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Zapadna Dvina izvire na Valdajskoj visoravni u Rusiji, na nadmorskoj visini od 221 metra. Nakon tog teče u velikom luku u smjeru sjeverozapada, preko Bjelorusije i Latvije, da se nakraju kod grada Rige ulije u Baltik.

Zapadna Dvina ima porječje veliko oko 88 000 km²[1], većina tog terena ima nadmorsku visinu između 100 do 200 m tako da je uz korito rijeke mnogo močvara i šuma. U porječju ima preko 5 000 jezera, koja su većinom mala (najveća su Rezna i Lubana u Latviji. [1]

Karta porječja Zapadne Dvine

Zapadna Dvina je plovna do Vitebska, a kako je kanalom je preko Berezine povezana s Dnjeprom tako je praktički njome moguće doploviti do Crnog mora. Na rijeci su podignute tri hidroelektrane; Rīgas, Ķegums i Pļaviņas.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Western Dvina River (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 20. 11. 2012. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]