Zakon o građanskim pravima

Izvor: Wikipedia

Zakon o građanskim pravima (eng. Civil Rights Act of 1964, poznat i kao Pub.L. 88–352, 78 Stat. 241) koji je stupio na snagu 2. jula 1964) je federalni zakon u SAD koji je stavio van zakona veće oblike diskriminacije protiv rasnih, etničkih, nacionalnih i verskih manjina, kao i žena.[1] Zakon je okončao nejedakosti u zahtevima za registracije glasača i rasnu segregaciju u školama, na poslu i javnim ustanovama.

Ovlašćenja koja su propisana da se sprovede zakon su u početku bila slaba, ali su dopunjena sledećih godina. Kongres SAD je istaknuo svoj autoritet da donosi zakone po nekoliko različitih delova Ustava SAD, pre svega svoju moć da se reguliše trgovinu među državama pod članom 1 (stav 8), svoju dužnost da garantuje svim građanima jednaku zaštitu zakona pod Četrnaestim amandmanom i svoju dužnost da zaštiti glasačka prava iz Petnaestog amandmana. Zakon je potpisao predsednik Lindon Džonson, koji će kasnije potpiše i značajni Zakon o pravu glasa.

Reference[uredi - уреди]

  1. "Transcript of Civil Rights Act (1964)". Retrieved July 28, 2012.

Spoljašnje veze[uredi - уреди]


Heraldic hourglass.svg Flag-map of the United States.svg Nedovršeni članak Zakon o građanskim pravima koji govori o historiji Sjedinjenih Država je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.