Vasilije Mesardonites

Izvor: Wikipedia

Vasilije Mesardonites (1011-1016/17fl. 1011-1016/17) bio je bizantski vojskovođa i velikodostojnik koji je služio kao katepan Italije od 1011. do 1016. Na to je mjesto imenovan nakon pogibije svog prethodnika Jovana Kurkusa u sukobu sa pobunjenim Langobardima koje je vodio Melo od Barija. U Italiju se iskrcao sa značajnim pojačanjima, među kojima se nalazio i kontingent strategosa Leoa Tornikiosa Konteleona. Vasilijeve trupe su smjesta stavile Bari pod opsadu; lokalno grčko stanovništvo je nakon toga protjeralo Meloa i njegovog brata Dattusa te su Bizantinci 11. juna 1011. ponovno zauzeli grad. Vasilije je Melusovu porodicu, uključujući sina Argyrusa, poslao u Carigrad, ali se uzdržao od odmazde te se u svrhu pacifikacije pobunjenih teritorija služio diplomacijom. U oktobru iste godine je posjetio salernskog princa Guaimara III koji je Bizantu iskazao vjernost; potom je krenuo na Montecassino gdje su tamošnji benediktinci Dattusu dali utočište. Njima je jednostavno predao zemljište na jugu Italije poslije čega je Dattus protjeran u Papinsku Državu. Do smrti 1016. ili 1017. je Katepanat bio u miru. Naslijedio ga je Leo, pod čijom će upravom ponovno izbiti ustanak.

Neki historičari su skloni Vasilija Mesardonitesa smatrati istom ličnošću kao i Vasilije Argiros, koji je bio brat cara Romana III Argira.

Literatura[uredi - уреди]

Prethodi:
Jovan Kurkuas
katepan Italije
1010 – 1016 ili 1017
Slijedi:
Leo Tornikios Kontoleon