Trebižat
| Rijeka Trebižat | |
|---|---|
.jpg) Pogled na rijeku kod Ljubuškog | |
| Lokacija | |
| Regije | Hercegovina |
| Države |  BiH |
| Pokrajine | Hercegovačko-neretvanski kanton |
| Gradovi | Čapljina |
| Hidrografija | |
| Izvor | Peć Mlini |
| Ušće – koordinate | Struga kod Čapljine 43° 5′ 23″ N, 17° 42′ 1″ E |
| Dužina | 50 km |
| Pritoke | Studenčica, Vrioštica, Parilo, Brza Voda |
| Vodopadi | Koćuša, Kravica, Čeveljuša |
| Hidrologija | |
| Sliv – površina | jadranski 646 km² |
| Ulijeva se u | Neretva |
| Građevinarstvo | |
| Akumulacije | Nuga |
Trebižat je rijeka ponornica na jugozapadu Bosne i Hercegovine, desna pritoka Neretve, duga 50 km. Na svom toku kroz kraško područje izvire i ponire više puta, zbog čega nosi i 9 različitih imena: Culuša, Brina, Ričina, Suvaja, Matica, Vrljika, Tihaljina, Mlade, Trebižat. Površina sliva rijeke je 646 km² i proteže se preko Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Ričina[uredi | uredi kod]
Ričina je rijeka čiji je izvor na planini Oštrcu, sjeverno od Posušja. Nakon toga teče prema zapadu. Duga je 27,6 km, od toga 22,1 km u Bosni i Hercegovini i 5,5 km u Hrvatskoj. Nakon nekoliko kilometara protiče pored vještačkog jezera Tribistovo, čiji je glavni snabdjevač vodom. Ulijeva se u jezero Ričice (Zeleno jezero) u Hrvatskoj.
Suvaja - Vrljika - Matica[uredi | uredi kod]
Pod ovim imenima Trebižat se nalazi u Hrvatskoj, u Imotskom polju. Suvaja povezuje akumulaciono jezero Ričice (Zeleno jezero) i Prološko blato. U blizini njenog toka je vrelo Vrljike, u sjeverozapadnom dijelu polja. Po ulasku u Grudsko polje i Bosnu i Hercegovinu, Vrljika mijenja ime u - Matica. Na kraju polja, kod Drinovaca, godinama je ponirala. Krajem XX vijeka, njen ponor je regulisan i pretvoren u vještačko jezero Nuga (kompezacijski bazene hidroelektrane Peć Mlini).
Tihaljina - Mlade - Trebižat[uredi | uredi kod]
Trebižat, pod imenom Tihaljina, izvire nedaleko od Gruda kod naselja Drinovci, i teče prema jugoistoku do svog ušća u Neretvu, kod sela Struga kod Čapljine.[1]
Izvor Peć Mlini[uredi | uredi kod]
Izvor Tihaljine u Peć Mlinima nalazi se u pećini, ispod crvenkastih krečnjačkih stijena visokih i do 150 metara, nakon čega se rijeka razlijeva u niz manjih slapova i brzaca. Uz stazu koja vodi do izvora nalazi se nekoliko slikovitih starih vodenica. Nekad ih je ovdje radilo čak sedam i mjesto je baš po njima dobilo ime.
U blizini se nalazi i Ravlića pećina, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u BiH, sa nalazima starim nekoliko hiljada godina. Duga je 145 metara i duboka 20 metara. U njoj je također uređena pješačka staza.
Vodopadi[uredi | uredi kod]
- Koćuša je vodopad kod sela Veljaci, 12 km od Ljubuškog. Za razliku od većine vodopada, Koćuša se ne odlikuje visinom, koja iznosi pet metara, nego širinom – vodopad je širok pedesetak metara.[2]
- U svom donjem toku kod mjesta Studenci rijeka formira vodopad Kravica (vodopad), oko 3 km nizvodno od Vitaljine kod Ljubuškog. Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebižat. Visina slapa kreće se od 26 – 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod slapa promjera 120 metara. Preko sedronosna sloja od dna do vrha slapa izrasla je trava, mahovina, alge i lišajevi. Uz slap su nikle konopljika, smokve i topole. Nekada su uz slap bili aktivni mnogobrojni mlinovi i stupe za valjanje sukna.[3]
- Čeveljuša je vodopad u selu Hrašljani, nekoliko kilometara od Ljubuškog. Visok je oko 15 metara.[4]
Turizam[uredi | uredi kod]
Prije nekoliko godina na izvoru je otvoren avanturistički park sa uređenim šetalištima i okolišom su uređeni. Stijene koje okružuju ovaj kanjon idealne su za penjače. Penjački smjerovi i uređena ferata spadaju pod vrlo zahtjevne i prikladni su samo za najiskusnije. Postavljen je i najduži zip-line u Bosni i Hercegovini. Nalazi se iznad kanjona, i sastoji se od dvije sajle ukupne dužine preko jednog kilometra. Prva, polazna sajla duga je 610 metara i na njoj je moguće postići maksimalnu brzinu od 62 kilometra na sat. Sajla koja vraća na početnu tačku, duga je 450 metara i na njoj je maksimalna brzina kretanja 54 km/h.
Hidroelektrana[uredi | uredi kod]
Na dijelu rijeke, Tihaljina-Mlade-Trebižat (TMT), od izvora Tihaljine u Peć Mlinima do ušća u Neretvu, planirana je izgradnja manjih elektrana. Hidroelektrana Peć Mlini prvo je i najveće izgrađeno postrojenje. [5]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „Slikovito izletište u blizini Hrvatske u kojem žubore slapovi, blista zelenilo, a iz crvenkaste pećine izvire mitska rijeka”. putnikofer.hr. Pristupljeno 13. 2. 2024.
- ↑ „Vodopad Koćuša”. Vodopad Kravica Ljubuški. Pristupljeno 18. 7. 2021.
- ↑ „Rijeka Trebižat i Kravice”. Vodopad Kravica Ljubuški. Pristupljeno 18. 7. 2023.
- ↑ Kravica, Koćuša i Čeveljuša - rajske oaze na rijeci Trebižat: tekst i fotografije - Pristupljeno 31.1.2024
- ↑ HE Peć Mlini
