Stesihor

Izvor: Wikipedia

Stesihor (starogrčki: Στησίχορος) bio je grčki lirski pjesnik iz Himere na Siciliji koji je živio od 640. pne. do 555. pne.. Prema Sudi živio je od 37. do 56. olimpijade i imao dva brata: Mamertina i Helijanaksa.[1] Učenjaci helenističke Aleksandrije su ga uveli u popis devet štovanih lirskih pjesnika. Kao i kod ostalih osam s tog popisa, većina njegovog djela je izgubljena, a ono što se danas zna se temelji na fragmentima te citatima i opisima u kasnijim djelima. Veliki fragment je pronađen na pokrovu mumije pronađene u Lilleu 1960-ih.

Pripisuje mu se nekoliko pjesama posvećenih trojanskom ratu, kao i Oresteia za koju se vjeruje da je utjecala na Eshila i njegovu Oresteiju. Sačuvani su i fragmenti pjesme o čudovištu Gerionu koga je porazio Herakle kao svoj Deseti zadatak.

Reference[uredi - уреди]

  1. J.M. Edmonds, Lyra Graeca II pp.23 (Loeb Classical Library) Harvard University Press, 1958

Literatura[uredi - уреди]

  • Platon, Fedro.
  • M. Davies, Poetarum Melicorum Graecorum Fragmenta (PMGF) vol. 1, Oxford 1991: testimonies of his life and works pp. 134-151, fragments pp. 152-234 (previously D. L. Page, Poetae Melici Graeci (PMG), Oxford 1962, and Supplementum Lyricis Graecis (SLG), Oxford 1974).
  • D. A. Campbell, Greek Lyric III: Stesichorus, Ibycus, Simonides and Others (Loeb Classical Library).
  • G. O. Hutchinson, Greek Lyric Poetry: A Commentary on Selected Larger Pieces (Alcman, Stesichorus, Sappho, Alcaeus, Ibycus, Anacreon, Simonides, Bacchylides, Pindar, Sophocles, Euripides), Oxford, 2001.
  • Anne Carson, Autobiography of Red.
  • Percy, William A. Pederasty and Pedagogy in Archaic Greece, pp. 146-150.
  • J. M. Edmonds, Lyra Graeca II pp.23 (Loeb Classical Library) Harvard University Press, 1958