Stećci u Jablanici (BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Nekropole stećaka u Jablanici uglavnom se nalaze na području Parka prirode Blidinje, osnovanom 1995. godine s ciljem očuvanja i unapređenja njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti i posebnosti. Nekropole sa stećcima su bogate ornamentima, simbolikom i figuralnim prikazima. Prikazani motivi ukazuju na vezu ovog područja sa Hercegovinom, ali i Kupresom i zapadnom Bosnom.[1] Znatan dio ukrasa i drugih prikaza čine Blidinje zasebnom cjelinom. Najveći broj stećaka je ukrašen rozetama, polumjesecima, križevima i raznim bordurama. Figuralni prikazi su različitog sadržaja, od čega je najviše scena iz lova, turnira, kola. Izgled i položaj u netaknutom prirodnom ambijentu svrstava ih u najbogatije i najinteresantnije nekropole u Bosni i Hercegovini.[2]

Stećci na Dugom polju

Nekropola Dugo polje[uredi | uredi kod]

Nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 20 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[3]

Nekropola sa stećcima Ponor[uredi | uredi kod]

Na zapadnom kraju sela Brčanj, na lokalitetu Ponor, nalazi se istoimena nekropola. Sastoji se od 21 stećka, od toga je 14 sanduka i 7 ploča. Orijentirani su u smjeru zapad - istok i poredani u redove. Ukrašen je jedan stećak, oblika sanduka (168 x 60 x 48 cm), na zapadnoj čeonoj strani stepenasto završen. Na južnoj bočnoj strani je prikazana plastično klesana scena iz turnira. U sceni je prikazan muškarac koji u jednoj ruci drži ispruženo koplje ili mač. Na vrhu koplja je neki neobičan dodatak, prav i koso položen. U drugoj ruci je predmet u obliku šestokrake zvijezde. Pored zvijezde je plastično izveden polumjesec. Stećci su klesani u kamenolomu u Dragajicama, 600 m sjeverno od nekropole. U kamenolomu je pronađen stećak koji je bio završen i spreman za transport. Nekropola je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4]

Nekropola sa stećcima Risovac[uredi | uredi kod]

Risovac je malo naselje i područje u sjeveroistočnom dijelu parka prirode Blidinje. Nekropola se nalazi pored puta i katoličkog groblja od kojeg je odvojena betonskom ogradom. zauzima prostor od 33 x 21 m. Dio nekropole je smješten na širokom tumulusu, promjera oko 16 m. Sastoji se od 41 stećka, od toga je 10 ploča, 20 sanduka, 7 visokih sanduka, 3 sljemenjaka sa postoljem i jedan sljemenjak bez postolja.Nekropola je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[5]

Nekropole sa stećcima Sovići[uredi | uredi kod]

Nekropole su Nacionalni spomenik, raspoređene u tri mahale sela Sovići, na više lokaliteta:

  • Stublenica, srednjovjekovni spomenik – jedan grob sa stećkom;
  • Zec, srednjovjekovna nekropola, sačuvano pet grobova sa stećcima;
  • Batuša, prahistorijski tumulus i osamljeni stećak;
  • Hrbine, prahistorijski tumulus i srednjovjekovni grobovi sa dva stećka;
  • Srednja mahala 2, dva groba sa stećcima sačuvana u katoličkom groblju;
  • Svatovsko groblje (Ranica), srednjovjekovna nekropola, 18 grobova sa stećcima;
  • Donja mahala 1, srednjovjekovna nekropola uz muslimansko groblje, 21 grob sa stećcima i stari nišani u muslimanskom groblju. Na nišanima nema natpisa, ali prema njihovom izgledu i stepenu oštećenja kamena mogu se datirati u period XVIII ili XIX stoljeća.
  • Donja mahala 2, lokalitet kod Mijića kuća, osam stećaka;
  • Vrtla, 17 grobova sa stećcima;
  • Plavi Greb, šest grobova sa stećcima.[6]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Anđelko Zelenika -Stećci jablaničkog područja, Mostar: Hercegovina IV, 1985, 51 -71.
  • Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom I, Sarajevo 1988, 190.
  • Omer Karić - Jablanica kroz stoljeća, u Jablanica 100 godina školstva (1903-2003), Jablanica, 2003, 13 – 36.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  2. „Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije”. Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  3. „Državna komisija”. Arhivirano iz originala na datum 2020-01-17. Pristupljeno 2020-04-19. 
  4. „Nekropola sa stećcima Ponor”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2019. 
  5. „Nekropola sa stećcima Risovac”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2019. 
  6. „Nekropole sa stećcima Sovići”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2019.