Staurolit

Izvor: Wikipedia
Staurolit
Staurolite.jpg
Općenito
Kategorija Mineral
Kemijska formula (Fe3+,Mg,Zn)2O2Al9[O(Si,Al)O4]4(OH)2
Identifikacija
Boja crvenosmeđa do smeđa
Kristalni habitus stupićast, prizmatičan
Kristalni sustav monoklinski, k.r. 2/m
Sraslaci proraslaci po {032} u obliku gotovo pravokutnog križa te po {232} u obliku kosokutnog (~60 °C) križa
Kalavost jasna po {010}
Mohsova tvrdoća 7 – 7,5
Sjaj staklast do mastan
Indeks loma Np = 1,739 - 1,747, Nm = 1,745 - 1,753, Ng = 1,752 -1,761
Ogreb bijel
Gustoća 3,75
Prozirnost najčešće opáki

Staurolit je crvenkastosmeđi do crni mineral, većinom opáki (neproziran), koji pripada grupi nezosilikata s bijelim ogrebom. Kristalizira u monoklinskom kristalnom sustavu, ima tvrdoću 7-7.5 i relativno složenu kemijsku formulu: (Fe3+,Mg,Zn)2O2Al9[O(Si,Al)O4]4(OH)2. Željezo, magnezij i cink dolaze u promjenjivim udjelima. Posebnost staurolita je ta da se vrlo često pojavljuje u obliku sraslaca, u tipičnom obliku križa. Mikroskopski vidljivi kristali su prizmatičnog oblika. Često su veći od okolnih minerala u stijeni i tada ih nazivamo porfiroblastima.

Ime je dobio po grčkim riječima stauros, što znači "križ" i lithos, što znači kamen, što aludira na izgled njegovih sraslaca.


Ležišta i nalazišta[uredi - уреди]

Staurolit je produkt regionalnog metamorfizma glinenih sedimenata, srednjeg do visokog stupnja metamorfizma. Dolazi kao detritus. Pojavljuje se uz granat almandin, tinjce, kijanit te druge metamorfne minerale.

Ima ga u Francuskim Alpama, Makedoniji, Brazilu (Minas Gerais, Indiji, na Šri Lanki.

Vanjski linkovi[uredi - уреди]

Vidi još[uredi - уреди]