Socijalna pravda

Izvor: Wikipedia

Socijalna ili društvena pravda je koncept društva prema kojemu se pravda u nekom društvu može ustanoviti jedino ako se odražava kroz sve njegove aspekte, a ne samo kroz jednakost pojedinaca pred zakonom. Pravedno društvo bi prema tom konceptu trebalo biti onakvu u kome pojedinci uživaju pošteni, odnosno pravedni tretman, kao i nepristrano određeni udio društvenih blagodati. Riječ je o prilično apstraktnoj i amorfnoj definiciji pod koju se mogu uvrstiti ponekad i potpuno proturječni vrijednosni sistemi.

Jedna od alternativnih definicija društvene pravde jest ona prema kojoj bi neko društvo trebalo svakom svom pojedincu trebala ravnopravno dijeliti ne samo svoje prednosti i blagodati, nego i mane i terete.

Iako je koncept pravedenog društva jedan od nominalnih ciljeva gotovo svake ideologije, on se obično vezuje uz političke stranke i pokrete ljevice. Ljevičarski koncept društvene pravde se vezuje uz društvo koje njeguje ekonomski egalitarijanizam te provodi progresivno oporezivanje, preraspodjelu prihoda i preraspodjelu imovine između članova različitog imovnog stanja.

Desnica također načelno prihvaća koncept društvene pravde, ali smatra da se u praksi može provesti jedino kroz djelovanje slobodnog tržišta, kao i privatne filantropije i dobrotvornog rada.

Društvena pravda je kao jedan od programskih ciljeva eksplicitno naveden u socijalnoj doktrini Katoličke crkve te Četiri stuba Zelenih stranaka.

Koncept društvene pravde je također i predmet kritika, koje se najčešće tiču njegove amorfnosti i nedostatka objektivnih kriterija kojima bi se utvrđivalo što je pravedno, a što nije. Dio kritičara ga smatra jednostavno praktički neizvodljivim u suvremenom svijetu, a dio smatra da je on izgovor za mjere kojima se ustanovljuju nove nepravde.