Slavica (pismo)

Izvor: Wikipedia

Slavica je naziv pisma koje je 1987. predložio Rajko Igić u svojoj knjizi Nova Slovarica (Univerzal, Tuzla). U ovom alfabetu su iskombinovana slova iz latinice i ćirilice, s namerom da se ta dva zvanična pisma srpskohrvatskog jezika (tada jednog od zvaničnih jezika u SFRJ) zamene jedinstvenim pismom.

Organizacija[uredi - уреди]

Slavica je srpskohrvatska latinica u kojoj su slova koja koriste dijakritičke znakove (Č, Ć, Đ, Š, Ž) odn. digrafi (Dž, Lj, Nj) zamenjena odgovarajućim ćiriličnim slovima (Ч, Ћ, Ђ, Ш, Ж odn. Џ, Љ, Њ). Time slavica postiže princip "jedan glas - jedno slovo", koji je ranije ostvaren u Vukovoj ćirilici.

U tabeli su data slova slavice, u odnosu na dva starija pisma. Prazna polja su tamo gde su slova ista kao u slavici, tj. iz tog pisma (ili oba) je preuzeto slovo u novi alfabet. Ako se malo slovo razlikuje u ćirilici, dato je samo ono.

Slavica Latinica Ćirilica
A a
B b Б б
C c Ц ц
Ч ч Č č
Ћ ћ Ć ć
D d Д д
Џ џ Dž dž
Ђ ђ Đ đ
E e
F f Ф ф
G g Г г
H h Х х
I i И и
J j
K k к
L l Л л
Љ љ Lj lj
M m м
N n Н н
Њ њ Nj nj
O o
P p П п
R r Р р
S s С с
Ш ш Š š
T t т
U u У у
V v В в
Z z З з
Ж ж Ž ž

Analiza[uredi - уреди]

Neka slova, naročito velika, su od ranije istovetna u oba pisma: A, E, J, K, M, O, T (u ćirilici su mala slova "k", "m" i "t" umanjene verzije velikih: "к", "м" i "т"); ova slova se zato koriste na registarskim tablicama u BiH.

Postoje neka (velika) slova koja izgledaju isto u ćirilici i latinici, ali imaju drugačiju glasovnu vrednost. Tako ćirilična slova B, C, H, P imaju vrednost kao latinična V, S, N, R (malim slovima: "в", "с", "н", "р" prema "v", "s", "n", "r"). Latinična B, C, H, P imaju glasovnu vrednost kao ćirilična Б, Ц, X, П (malim slovima: "b", "c", "h", "p" prema "б", "ц", "х", "п"). Osim toga, ćirilično З (= Z) jako liči na broj 3.

U slavici je ukinuta dvosmislenost što se tiče glasova/slova V, S, N, R, pa i Z. Mogu biti ambivalentna velika slova B i H (mala slova se razlikuju između latinice i ćirilice), te slova C i P, velika i mala. U sistemu u kome se mešaju slova iz dva pisma to može izazvati nedoumice, naročito u skraćenicama.

Primena[uredi - уреди]

Novi alfabet je isproban 1988-89 u osnovnoj školi "Mate Balota" u Bujama, Hrvatska. Prema nekim člancima u dnevnoj štampi 1987-88, bio je najprivlačniji stanovnicima Bosne, Vojvodine i Istre. Naišao je na protivljenje u hrvatskim medijima. Neki magazini u kojima je pisano o slavici: American Psychologist 1999; Pregled, Sarajevo, 2005; Prosvjetna poslanica, Tuzla, 2006.

Takođe pogledati[uredi - уреди]