Prostorno planiranje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Prostorno planiranje se bavi organizacijom, uređenjem i opremanjem nekog prostora kako bi stanovnici tog prostora kvalitetnije živeli.

Evropska povelja o prostornom planiranju iz 1983. godine sa Evropske konferencije ministara prostornog planiranja (CEMAT) [1] koja se te godine održavala u španskom gradu Toremolinos definiše prostorno planiranje na sledeći način:

Regionalno/prostorno planiranje je geografski izraz ekonomske, socijalne, kulturne i ekološke politike čitavog društva. Ono je istovremeno naučna disciplina, administrativna veština i politika zamišljena kao interdisciplinarni i globalni pristup koji teži održivom razvoju regiona i organizaciji prostora prema zamisli vodilji.

Teritorijalni nivoi planiranja[uredi | uredi kod]

Prostorno planiranje se sprovodi na različitim prostornim nivoima i to su:

  • lokalni,
  • regionalni i
  • državni.

Ova tri nivoa su regulisana nacionalnim zakonodavstvom.

Na međunarodnom nivou se mogu izdvojiti:

  • transnacionalni,
  • kontinentalni i
  • svetski nivo.

Kontinentalni nivo u Evropi je u nadležnosti Saveta Evrope (CEMAT) i Evropske unije (Direkcija za regionalnu politiku Evropske komisije) [2]. Na kontinetalnom nivou, u Evropi, postoji nekoliko referentnih dokumenata iz oblasti prostornog planiranja: PPREU iz 1999. godine i Teritorijalna agenda iz 2007. godine, revidirana 2011. godine. Neki značajan dokument iz oblasti prostornog planiranja je rezultat svake od CEMAT-ovih konferencija koje se održavaju svake treće godine počevši od 1970.

Na svetskom nivou neke organizacije Ujedinjenih nacija se bave problemima prostornog planiranja – UNDP, UN Habitat, UNCRD. Referentni dokument su Smernice za prostorno i urbanističko planiranje iz 2015. godine [3] na koji se oslanja Nova urbana agenda usvojena na konferenciji Habitat III u Kitu 2016. godine.

Prekogranične i interregionalne aktivnosti u oblasti prostornog planiranja imaju za cilj saradnju lokalnih zajednica na međunarodnom nivou pri čemu se prekogranične aktivnosti odnose na oblasti u bilizini granica, dok se interregionalne aktivnosti odnose na saradnju geografski međusobno udaljenih oblasti koje nemaju zajedničku granicu.

Tematske oblasti u prostornim planovima[uredi | uredi kod]

Prostorno planiranje je interdisciplinarana naučna oblast i veština koja koristi integralni pristup koji uzima u obzir konceptu održivog razvoja. Cilj integralnog pristupa je povezivanje različitih tematskih oblasti čiji se interesi prepliću na određenom prostoru. Za tematske oblasti se najčešće koristi naziv sektori. Da bi prostorni planovi bili kvalitetni potrebno je analizirati određeni prostor sa različitih gledišta. Osnovne sektorske oblasti koje treba uzeti u obzir u procesu prostornog planiranja su: prirodni resursi, urbana i ruralna naselja, privreda, infrastruktura, javne službe, životna sredina, kulturna baština.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Branislav Piha, Osnove prostornog planiranja, PFV, Beograd, 1979.
  • Dimitrije Perišić, O prostornom planiranju, IAUS, Beograd, 1985.
  • Milan Vresk, Grad u regionalnom i urbanom planiranju, Školska knjiga, Zagreb 1990.
  • Borislav Stojkov, Metode prostornog planiranja, Geografski fakultet, Beograd 2000.
  • Ante Marinović-Uzelac, Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb 2001.
  • Dejan Đorđević, Uvod u teoriju planiranja, Geografski fakultet, Beograd 2004.
  • Dušan Pajović, Urbanistički zakoni južnoslovenskih zemalja, Zavod za urbanizam, Novi Sad 2006.
  • Miroslav Štimac, Prostorno planiranje u praksi, Glosa d.o.o., Rijeka, 2010.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

  • Zavod za prostorno planiranje Hrvatske [4] Arhivirano 2012-05-13 na Wayback Machine-u
  • Zavod za planiranje Kantona Sarajevo [5] Arhivirano 2009-06-02 na Wayback Machine-u
  • Institut za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske [6]
  • Asocijacija prostornih planera Srbije [7]
  • Republička agencija za prostorno planiranje [8] Arhivirano 2018-11-17 na Wayback Machine-u
  • Inženjerska komora Srbije - sekcija planera [9]
  • Cemat – Evropska konferencija ministara prostornog planiranja – Savet Evrope [10]
  • Inforegio – regionalna politika Evropske unije [11]
  • Espon – Evropska mreža za posmatranje prostornog planiranja [12]