Oligocen

Izvor: Wikipedia

Oligocenska epoha je geološki period vremena koji pokriva vrijeme od prije 34 miliona do prije 23 miliona godina. Kao i kod drugih geoloških perioda, naslage stijena koje definiraju period su dobro identificirane, ali točni datumi početka i kraja nisu sigurni. Ime oligocen dolazi od grčkih riječi oligos (nekoliko) i ceno (novi) te se odnosi na relativnu rijetkost novih oblika moderne faune sisavaca nakon evolucijske eksplozije u doba eocena. Oligocen slijedi eocensku epohu i prethodi miocenskoj epohi. Oligocen je treća i posljednja epoha paleogenskog perioda.

Oligocen se često smatra kao važno prijelazno doba, karika između "arhaičnog svijeta tropskog eocena i mnogo modernijeg izgleda ekosistema u miocenu."(1)

Početak oligocena je označilo veliko masovno izumiranje koje može biti vezano uz udar vanzemaljskog objekta na Sibir i/ili na Zaljev Chesapeake. Oligocensko-miocenska međa nije jasno identificirana putem globalnog događaja, nego preko serije regionalnih međa između toplije oligocena i relativno hladnijeg miocena.

Tercijarska pod-era
Paleogenski period
Paleocenska epoha Eocenska epoha Oligocenska epoha
Dan Seland Tanet Ipres Lutet Barton Priabon Rupel Hat


Oligocenske podjele[uredi - уреди]

Oligocenski faunalni stadiji od najmlađeg prema najstarijem su:

Chattij (28,4 ± 0,1 – 23,03 MYA)
Rupelij (33,9 ± 0,1 – 28,4 ± 0,1 MYA)

Oligocenska klima[uredi - уреди]

Klima je ostala topla, iako je polagano globalno zahlađenje koje će konačno dovesti do pleistocenske glaciatije započelo pred kraj epohe.

V. također: PaleoMap Project: Oligocene

Oligocenska paleogeografija[uredi - уреди]

Za vrijeme ovog perioda, kontinenti su se nastavili micati prema svojim današnjim pozicijama. Antarktika je nastavila biti sve izoliranijom, te je konačno razvila trajnu polarnu kapu.(2)

Nastanak planina na zapadu Sjeverne Amerike se nastavio, a Alpe su počele rasti u Evropi zbog nastavka prodora Afričke ploče na sjever u Eurazijsku ploču. Kratki prodor vode obilježava rani oligocen u Evropi. Morski nalazi oligocena su rijetki u Sjevernoj Americi. Izgleda da je postojao kopneni most između Sjeverne Amerike i Evrope u ranom oligocenu jer su faune u dvije regije prilično slične.

Oligocenska flora[uredi - уреди]

Angiosperme su nastavile svoju ekspanziju kroz svijet; tropkse i subtropske šume su zamijenjene umjerenim bjelogoričnim šumama. Ravnice i pustinje su postale češće.(3) Trava se proširila s eocenskih obala rijeke na otvorene ravnice; međutim, pred kraj perioda je nije bilo dovoljno da bi stvorila moderne savane.(4)

U Sjevernoj Americi su bile prisutne subtropske vrste kojima su dominirala stabla indijskog oraha i liči, te biljke umjerene klime kao ruža, bukva i bor. Mahunarka iz porodice graha, te saš, i paprat su nastavile svoj uspon.

Oligocenska fauna[uredi - уреди]

Važna kopnena fauna oligocena se može naći na svim kontinentima osim Australije. Više otvorenih ravnica je omogućilo životinjama da narastu više nego što je to slučaj bio u paleogenu.(5) Morska fauna je postala prilično moderna, isto kao i faune kopnenih kralježnjaka na sjevernim kontinentima. To je vjerojatno bila prije posljedica izumiranja starih oblika nego evolucije novih.

Južna Amerika je očito bila izolirana u odnosu na druge kontinente, te je u njoj evoluirala specifična oligocenska fauna.

Sisavci[uredi - уреди]

Reptiles[uredi - уреди]

Birds[uredi - уреди]

Sea Life[uredi - уреди]

  • školjkaši

Oligocenski oceani[uredi - уреди]

Oceani su se nastavili hladiti, posebno oko Antarktike.

Literatura[uredi - уреди]

(1)Tim Haines, Walking with Beasts: A Prehistoric Safari, (New York: Dorling Kindersley Publishing, Inc., 1999), p. 104.

(2) Ibid.

(3) Ibid.

(4) Ibid.

(5) Ibid.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]