Nitroglicerin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Nitroglicerin
Stick model of nitroglycerin
Stick model of nitroglycerin
Ball and stick model of nitroglycerin
Ball and stick model of nitroglycerin
IUPAC ime
Naziv po klasifikaciji 2,3-bis(nitrooksi)propil nitrat
Drugi nazivi 1,3-dinitrooksipropan-2-il nitrat
Identifikacija
CAS registarski broj 55-63-0 DaY
PubChem[1][2] 4510 DaY
ChemSpider[3] 4354 DaY
UNII G59M7S0WS3 DaY
EINECS broj 200-240-8
UN broj UN 0143, UN 0144, UN 1204, UN 3064, UN 3319
DrugBank DB00727
KEGG[4] C07455
MeSH Nitroglycerin
ChEBI 28787
ATC code C01DA02,C05AE01
Bajlštajn 1802063
Gmelin Referenca 165859
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C3H5N3O9
Molarna masa 227.09 g mol−1
Agregatno stanje Čista žuta/bezbojna uljasta tečnost
Gustina 1.6 g/cm³ na 15 °C
Tačka topljenja

13.2 °C, 286 K, 56 °F

Tačka ključanja

Razlaže se 50-60 °C

Podaci o eksplozivu
Osetljivost na šok visok
Osetljivost na trenje visok
Eksplozivna brzina 7700 m/s
RE faktor 1.50
Opasnost
NFPA 704
3
3
4
 

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Nitroglicerin je teška, bezbojna, masna, eksplozivna tečnost dobijena nitracijom glicerola. Od 1860. korišćen je kao aktivni sastojak u proizvodnji eksploziva, specifično dinamita, i kao takav korišćen je u rudarstvu. Takođe je od 1880. bio korišćen u vojsci kao aktivni sastojak, i želatinizator za nitrocelulozu u nekim solidnim raketnim gorivima, kao Kordit i Balistit. Nitroglicerin je takođe korišćen i u medicini[5] kao proširivač krvnih sudova za lečenje srčanih bolesti, kao što su angina i hronične srčane bolesti.[6]

Nitroglicerin je tehnički naziv za ester glicerola i dušične kiseline. Dobiva se nitriranjem alkohola glicerola. Poznat je pod starim nazivom nitroglicerin, iako nije nitro-spoj.

Kemijska formula na 13 °C glasi: C3H5N3O9 ili C3H5(NO3)3, a na 16 °C: C3H5(ONO2)3. Gustoća mu je na 15 °C: 227,0872 g/mol i 1,599 g/cm3, a na 13.2 °C 1,1.

Gliceril-trinitrat je teška, slatkasta, uljasta i otrovna tekućina, u čistom stanju bezbojna, krutišta 13 °C. Ne smije se čuvati na temperaturi nižoj od 15 °C, pogotovo kristaliziranog, jer tada postaje vrlo osjetljiv. Zato se čuva na temperaturi od oko 20-25 °C, u tami.

Iako ga nije izumio, Alfred Nobel ga je iskoristio za proizvodnju dinamita, stabiliziravši ga miješanjem s infuzorijskom zemljom. Dinamit je u povijesti bio vrlo korišteni eksploziv, no zbog visoke osjetljivosti, istisnuli su ga moderniji i stabilniji eksplozivi.

Danas ponajviše služi kao lijek kod srčanih stanja (angina pectoris, itd.), te kao plastifikator kod nekih čvrstih goriva. Maksimalna temperatura izgaranja gliceril-trinitrata je oko 4650 °C, a brzina detonacije gotovo 8000 m/s. Spontani raspad, koji uključuje ispuštanje dušikovih oksida, odvija se iznad temperature od 50 °C.

Istorija[uredi | uredi kod]

Nitroglicerin je otkrio Askanio Sobrero 1846. radeći za T. Đ Peluz na torinskom univerzitetu. Najbolji proces proizvodnje razvio je Alfred Nobel šezdesetih godina 19. veka. Njegova firma izvozila je mešavinu nitroglicerina i baruta pod imenom Švedsko Eksplozivno Ulje, ali je bilo jako nestabilno. Rezultat te ekstremne nestabilnosti su brojne tragične katastrofe.[7]

Tečni nitroglicerin je bio široko zabranjen, i to je dovelo do razvitka dinamita, napravljenog mešanjem nitroglicerina sa inertnim upijajućim materijalima.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  5. „How dynamite could help destroy prostate cancer | Mail Online”. 
  6. „Nitrostat (Nitroglycerin) Drug Information: User Reviews, Side Effects, Drug Interactions and Dosage at RxList”. 
  7. „NobelPrize.org: Emil Nobel”. Arhivirano iz originala na datum 2009-01-15. Pristupljeno 2014-03-29. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]