Moai

Izvor: Wikipedia
Moai s očima

Moai su goleme kamene skulpture ljudskih figura na Uskršnjem otoku i njegov su svojevrsni zaštitni znak. Veliko je pitanje tko je, kada, kako i zašto izradio, isklesao i postavio te kamene orijaše na otočiću u Pacifiku. U izradi je novi popis svjetskih čuda za treće tisućljeće, a među kandidatima je i Rapa Nui. Zanimljivo je da do danas nikada, ni u kojoj prilici nisu ni otok ni tisuću tih svojevrsnih gorostasnih sfinga spominjani kao jedno od svjetskih čuda. Osim što se Uskršnji otok spominje i kao mrvica lave u beskraju Tihog oceana, često i kao otok tisuću zagonetki taj je otok zanimljiv i zbog svog geografskog položaja. Postoje opravdani razlozi zašto ga nautičari nazivaju najusamljeniji otok na Zemlji na kojem žive ljudi. Za taj se otok tisućljećima nije znalo da postoji.

Moai 1880.

Povijest[uredi - уреди]

Čovjek uz skulpturu

Otok je 5. travnja 1722. godine otkrio nizozemski moreplovac Jakob Roggeveen. Kako je bio Uskrs otok je nazvan Uskršnji. Sve do 1888. godine otok nije pripadao nikome, a onda je pridodan Čileu kao najbližoj državi. Dolaskom turista otok je opet poprimio stari naziv Rapa Nui. Najstariji naziv otoka je Pito O Te Nehuna što znači Pupak Zemlje u posljednje vrijeme je sve zagonetniji. Ne može se sa sigurnošću reći je li Uskršnji otok najusamljenije mjesto na Zemlji no udaljenost od Čilea iznosi nešto više od 3600 km a od Tahitija, najistočnijeg otoka Polinezije Rapa Nui je udaljen oko 5000 km. No Uskršnji otok je opremljen zračnom lukom velikih kapaciteta. Naime kad su stručnjaci NASA-e shvatili da je Uskršnji otok točno na putanji njihovih svemirskih letjelica, na tom su otoku napravili jednu od najdužih sletno-uzletnih staza na svijetu.

Moai danas[uredi - уреди]

Danas je stručno prihvaćeno da moajia ima više od tisuću, a starost im se procjenjuje između 400 i 1000 godina. Sve su statue izrađene iz crvenkasto- tamnosmeđeg vulkanskog pršinca, tufa. Moaiji su izgledom vrlo slični, ali su različitih dimenzija. Prosječna visina tih kamenih divova u prosjeku doseže pet metara no ima i mnogo viših čija visina doseže i 20 m. Masa nekih premašuje i 100 tona. Samo šešir nekih moaija teži i do 10 tona. Posebno je zanimljivo pitanje kako su stanovnici Rapa Nuija transportirali te uspravljali goleme moajie u vrijeme dok na otoku nije bilo mehanizacije. Najviše kipova ima oko vulkanskih kratera – oko kratera Rana Kao tj. Na padinama vulkana Rano Ravaku ili podno najvišeg vulkanskog vrha na otoku Tera Vaka. Svaki od njih oduševljava i zbunjuje kako turiste tako i arheologe, etnologe ili povjesničare. Nameću se mnoga pitanja za koja do danas nema odgovora.

Tukuturi je najčudni Moai

Čudno otkriće[uredi - уреди]

Čudni znakovi na jednom Moaiu

U maju 2012. godine arheolozi su otkrili kako velike kamene glave imaju i tela koja su ispod zemlje par metara [1].Iskopali su dva moaia koja imaju tela pod zemljom,a na jednom su našli čudne znakove koji još nisu misle da su ti znakovi potpis kipara koji je napravio moaie prije 1000 godina.

Izvori[uredi - уреди]