Mišja groznica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Mišja groznica ili hemoragična groznica sa bubrežnim sindromom je infektivna bolest koja nastaje usled infekcije hanta virusom.[1]

Epidemiologija[uredi | uredi kod]

Grupa hanta virus obuhvata različite viruse koji su dosta široko rasprostranjeni. U Zapadnoj i Severnoj Evropi su najčešći hanta virusi pumala virus i Dobrava Beograd virus, koji je 1988. otrikven uz pomoć naših naučnika.

U Aziji: Kina, Koreja, Rusija, ali i delovima istočne Evrope se pored pumala virusa sreće i hantan virus, koji izaziva tešku formu ove bolesti. Kod nas se sreće endemski u nekim mestima.

U Južnoj i Severnoj Americi sreću se druge vrste (Sin Nombre virus).

Putevi prenošenja[uredi | uredi kod]

Prenosilac hemoragične groznice sa bubrežnim sindromom je poljski miš, koji ovaj virus izbacuje svojim izlučevinama: pljuvačkom, mokraćom, stolicom. Čovek se inficira kad dođe u kontakt sa izlučevinama ovog miša. Infekcije su posebno česte kod vojnika, šumara, poljoprivrednika i lovaca, koji vrlo lako dolaze u kontakt sa zaraznim materijalom.

Etiopatogeneza[uredi | uredi kod]

Oblici[uredi | uredi kod]

Postoje dve forme:

Klinička slika[uredi | uredi kod]

Posle vremena inkubcije od 2-4 nedelje javljaju se tegobe u vidu

Smrtnost je 6-7%.

Infekcija hanta virusom može se javiti i u obliku hemoragične groznice sa pulmonalnim (plućnim) sindromom. Ova forma je česta u Južnoj i Severnoj Americi.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. H. Renz-Polster S.Krautzig J.Braun Basislehrbuch Innere Medizin Urban&Fischer ISBN 3-437-41052-0

Literatura[uredi | uredi kod]

  • H. Renz-Polster S.Krautzig J.Braun Basislehrbuch Innere Medizin Urban&Fischer ISBN 3-437-41052-0

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]