Juraj V. Zrinski

Izvor: Wikipedia
Juraj V Zrinski (1599-1626)

Juraj V. Zrinski (na mađarskom: Zrínyi György) Čakovec, 31. siječnja 1599. - Požun, 28. prosinca 1626.), hrvatski ban i vojskovođa.

Život[uredi - уреди]

Grof Juraj V. Zrinski bio je hrvatski ban od godine 1622. do svoje smrti 1626. Bio je sin Jurja Zrinskog IV. (koji je godine 1574. u Nedelišću dao tiskati poznatu knjigu "Decretum tripartitum") i grofice Sofije Zrinski rođ. Stubenberg.

Slavni Jurajev djed Nikola Šubić Zrinski Sigetski poginuo je junački braneći mađarsku tvrđavu Siget od turskog napada.

U ranoj mladosti odgojen u protestantskoj (luteranskoj) vjeri, Juraj je kasnije prešao na katoličanstvo te protjerao protestantske propovjednike, obnovivši katoličke župe. Najviše je boravio u Ozlju, a od 1625. godine, kada mu je umro stariji brat Nikola VI., trajno se preselio na svoj posjed u Međimurju, u utvrđeni dvorac Čakovec.

Dana 15. studenog 1622. godine Juraj Zrinski imenovan je hrvatskim banom. U svoje vrijeme bio je poznat kao hrabar i neustrašiv ratnik, ali i po tome što je bio nadmen i imao britak jezik. Osobito se proslavio u bitki s Turcima kod Palanke, a poznati su njegovi uspješni vojni pohodi 1624. godine na Kostajnicu i Jasenovac, gdje je zadao teške poraze Osmanlijama.

Bio je oženjen groficom Magdalenom Széchy i imao dva sina, Nikolu VII. i Petra, koji su kasnije postali istaknuti hrvatski banovi i obojica umrli nasilnom smrću, cijeli se život boreći za Hrvatsku.

Juraj je umro u vojnom taboru u Požunu (današnja Bratislava u Slovačkoj), gdje je sudjelovao sa svojom postrojbom u Tridesetogodišnjem ratu. Povijesni izvori govore da je bio otrovan po nalogu austrijskog carskog generala Albrechta von Wallensteina, nakon što je došlo do njihovog verbalnog sukoba. Pokopan je u obiteljskoj grobnici Zrinskih u kompleksu pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni, lokalitetu udaljenom dva kilometra sjeverno od Čakovca.

Vanjske poveznice[uredi - уреди]