Hidroelektrana Jajce II
Hidroelektrana Jajce II izgrađena je na rijeci Vrbasa, uz magistralni put Jajce – Banja Luka, Bosna i Hercegovina. Od Jajca udaljena je 17 km nizvodno. Puštena je u rad 1954. godine. [1]
Vrbas[uredi | uredi kod]
Vrbas je rijeka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 235 km, sa površinom sliva oko 6.386 km2. Nastaje od dva vrela na južnoj padini planine Vranice - Zec planini. Izvire na 1.530 metara nadmorske visine. Kod Srpca se ulijeva u rijeku Savu, na 96 metara nadmorske visine. Ima 36 direktnih pritoka dućih od 10 kilometara, a najznačajnije su: Ugar, Crna Rijeka, Pliva i Vrbanja. 5elevantne studije pokazuju da raspoloživi hidroenergetski potencijal sliva rijeke Vrbas iznosi oko 4270 GWh električne energije, u srednje vlažnoj godini. Od toga na osnovni vodotok otpada 2.510 GWh ili 58,8 %, a ostalo na sve pritoke. Za proizvodnju električne energije koristi se oko 720 GWh ili 22,5 % kroz hidroelektrane Jajce I, Jajce II. Bočac i manji dio kroz male hidroelektrane.[2]
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Brana je lučno-gravitacijskog tipa. Hidroelektrana je akumulacijsko-derivacijski srednjotlačni tip, protočna, s mogućnošću dnevnoga izravnanja putem svoga akumulacijskog bazena od oko 2,1 milion m3 korisnoga volumena koji se proteže od brane sve do HE Jajce I u dužini od pet km s oscilacijom nivoa od 7,0 m.
Pogonska voda za Francisove turbine vodi se dovodnim tunelom prečnika 5,5 m od brane do vodostana odakle počinju tri tlačne cijevi, za svaku turbinu po jedna. U mašinskoj hali smještena su tri agregata snage po 10 MW i brzine vrtnje 250 min. Ukupna instalirana snaga je 30 MW. Za prijenos energije iz elektrane na mrežu, najprije su izgrađena dva 35 kV dalekovoda prema HE Jajce I i TS Vaganj, a nakon izgradnje nizvodne HE Bočac na raspolaganju je još i 35 kV dalekovod prema toj elektrani.
Turbine[uredi | uredi kod]
Pogonski dio agregata predstavlja spiralna Francis turbina, proizvedena u Litostroju, Ljubljana, s vertikalnim vratilom koja je krutom spojkom spojena s vratilom rotora generatora. Svaka je turbina opremljena s digitalnim turbinskim regulatorom i pripadnim hidrauličnim sistemom regulacijskoga ulja s hidrauličkim komponentama za upravljanje i zaštitu turbina.
Generatori[uredi | uredi kod]
Generatori su trofazni sinhroni tipa S 450/75 – 24 vertikalne izvedbe koje pogone Francis turbine s vertikalnom osovinom. Spoj rotora generatora i turbine izveden je pomoću krute spojke (vijcima).
Energetski transformatori[uredi | uredi kod]
Energetski transformatori imaju sljedeće karakteristike tip: Končar; spoj: Yd5; snaga: 12.500 kVA; napon: 6,3/35 kV; ukupna masa: 33 t; količina ulja: 8.000 lit. Transformatori su proizvedeni: 1952., 1953. i 1955. godine.
35 kV rasklopno postrojenje[uredi | uredi kod]
Zajedno sa kablovskim prostorom i sabirnicama smješteno je paralelno uz mašinsku halu. U kablovskom prostoru smješteni su visokonaponski kabeli koji se kroz kanal u pristupnom tunelu vode do portala i dalekovoda. Samo rasklopno postrojenje sastoji se od:
- tri generatorska polja;
- četiri dalekovodna polja;
- dva polja kućnih transformatora;
- dva polja za fizički smještaj kućnih transformatora;
- jednog spojnog polja;
- dva mjerna polja i
- jednoga rezervnog polja.