Hemotropizam
Hemotropizam je rast i/ili kretanje organizma ili njegovih organa, uključujuči i pojedine ćelije, koje je određeno hemijskim podražajima. Takvi organizmi su bakterije i biljke, koje se usmjeravaju u vidu odgovora na hemijski stimulans izvan organizma i/ili njegovog dijela. Odgovor organizma ili njegovog dijela može biti pozitivan (+), ako je rast ili pokret usmjeren prema stimulans ili, pak, negativan (–), ako se udaljavaju od datog hemijskog stimulansa.[1][2][3]
Primer hemoterapnih pokreta može se vidjeti u toku rasta polenove cijevi, koja uvijek raste prema ovuli, usmjerena odgovarajućim (bio)hemijskim podražajima. Može se također vidjeti i u pretvaranju cvijeta u plod, što je također je primjer hemotropizma. Oplodnja cvjetova putem polena postiže se jer jajnik ispušta hemikalije koje izazivaju pozitivan hemotropni odgovor za razvoj polenove cijevi.
Primjer pozitivnog i negativnog hemotropizma je prikazan na korijenu biljaka; korijeni rastu prema korisnim mineralima, ispoljavajući pozitivan hemotropizam, a rastu dalje od štetnih kiselina, što predstavlja negativni hemotropizam.[4] Još jedan primjer hemotropizma u kretanju uključuje rast pojedinih neuronskih aksona odgovor na vanćelijske signale, koji vode akson razvoju da inerviraju ispravno ciljno tkivo. Također, dodatak atmosferskog dušika, zvana fiksacija dušika, je primjer hemotropizma. Glavna razlika hemotropizama u odnosu na hemotaksije, je u tome da hemtropizmi obično uključuju rast, dok se hemotaksije najčešće odnose na kretanje.
Povezano[uredi | uredi kod]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.
- ↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.
- ↑ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8.
- ↑ Newcombe, Frederick C.; Rhodes, Anna L. (1904). „Chemotropism of Roots”. Botanical Gazette 37 (1): 22–35. JSTOR 2465652.