Živac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Živci ruke (žuto)

Živac, latinski naziv nerv (lat. nervus), deo je perifernog nervnog sistema, koga sačinjavaju snopovi produžetaka (aksona) nervih ćelija različitog volumena i brojnosti. Osim toga u sastav živca ulaze i vezivne ćelije, kolagena vlakna i krvni sudovi, koji se jednim imenom nazivaju endoneurijum. Oko živca se nalazi vezivni omotač epineurijum i od njega polaze vezivni izdanci koji grade perifascikularne omotače ili perineurijum.[1][2]

Živci povezuju centralni nervni sistem sa periferijom, tj. sa svim tkivima i organima. Aferentni nervi donose signale (nervne impulse) u centralni nervni sistem, gde se informacije obrađuju i odakle se šalju povratni signali preko eferentnih nerava u odgovarajuće strukture (mišiće, žlezde, organe itd).[3]

Na osnovu lokalizacije tela nervnih ćelija čiji aksoni grade živce, oni se dele u dve osnovne grupe:

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Slavoljub V. Jovanović, Nadežda A. Jeličić (2000). Anatomija čoveka – glava i vrat. Beograd: Savremena administracija. ISBN 86-387-0604-9. 
  2. Slavoljub V. Jovanović, Neva L. Lotrić (1987). Deskriptivna i topografska anatomija čoveka. Beograd, Zagreb: Naučna knjiga. 
  3. Susan Standring, ur. (2009) [1858]. Gray's anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, Expert Consult. illustrated by Richard E. M. Moore (40 izd.). Churchill Livingstone. ISBN 978-0-443-06684-9. 

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Slavoljub V. Jovanović, Nadežda A. Jeličić (2000). Anatomija čoveka – glava i vrat. Beograd: Savremena administracija. ISBN 86-387-0604-9. 
  • Slavoljub V. Jovanović, Neva L. Lotrić (1987). Deskriptivna i topografska anatomija čoveka. Beograd, Zagreb: Naučna knjiga. 

Dodatne slike[uredi | uredi kod]