Haakon I od Norveške

Izvor: Wikipedia
Haakon I Dobri
kralj Norveške
Vladavina 934–961
Prethodnik Erik I
Nasljednik Harald II
Potomstvo
Thora
Otac Harald I
Majka Thora Mosterstong
Rođen/a cca. 920
Håkonshella, Hordaland, Norveška
Umro/la 961
Håkonshella, Hordaland (smrtno ranjen u bitci kod Fitjara)
Religija nordijski paganizam, kršćanstvo (rimokatoličanstvo)

Haakon I (staronordijski: Hákon Aðalsteinsfóstri, norveški: Håkon Adalsteinsfostre), (cca. 920–961), poznat po nadimku Dobri, bio je treći kralj Norveške, koji je vladao od 934. do smrti.

Otac mu je bio prvi norveški kralj Harald I Lijepokosi, a majka Thora Mostertang. Nakon što mu je otac sklopio sporazum sa engleskim kraljem Ethelstanom Sjajnim, poslao ga je u Englesku na Ethelstanov dvor, gdje je odgojen kao kršćanin. U Norvešku se vratio nakon očeve smrti i dolaska Erika Krvave Sjekire na vlast. Erika je, uz podršku velikaša, uspio otjerati, ali se morao boriti protiv Erikovih sinova - 953. ih je uspio poraziti, kao i 957. kada je na njihovoj strani bio danski kralj Gorm Stari. Za razliku od vojnih pobjeda, Haakon I je doživio neuspjeh u nastojanju da svoje sunarodnjake privede kršćanstvu. Dvorski pjesnik Eyvindr skáldaspillir je zato sebi mogao dozvoliti da ispjeva Hákonarmál, pjesmu u kojoj je kralj opisan kao paganin. Haakona su 961. Erikovi sinovi uspjeli iznenaditi i smrtno raniti u bitci kod Fitjara. Nakon njegove smrti je prijestolje preuzeo Erikov sin Harald Sivi Plašt.

Preci[uredi - уреди]


Eksterni linkovi[uredi - уреди]

Haakon Dobri
Rođen/a: cca. 920 Umro/la: 961
Kraljevske titule
Prethodi:
Eric Krvava Sjekira
kralj Norveške
934–961
Slijedi:
Harald Sivi Plašt