Gupčeva lipa
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Gupčeva lipa nalazi se neposredno do mjesne crkve Sv. Jurja u Gornjoj Stubici i jedini je živi svjedok seljačke bune iz 1573. godine[1].
Ispod njezinih grana je prema narodnoj predaji seljački vođa Matija Gubec okupljao svoje istomišljenike i ustanike.[1]
- Danas (2008.), Gupčeva lipa ima visinu od 9 m, opseg njezina debla iznosi 4,90 m, a prsni promjer 1,57 m. Starošću i dimenzijama, karakterističnim izgledom, impozantnim granama i izbojcima, lipa predstavlja prirodnu rijetkost.
- Lipa je značajna i kao povijesni spomenik, tako da je 1957. godine proglašena spomenikom prirode,[2] i stavljena pod zaštitu države te je zaštićeni spomenik kulture[3].
Zanimljivosti[uredi | uredi kod]
- Godine 2007. s ciljem osnivanja genofonda Gupčeve lipe sa stabla je odrezano pedesetak grančica za daljnje razmnožavanje i osiguranje potomstva[1] a 2011. godine zasađeno je 57 sadnica Gupčeve lipe i zasnovan prvi Živi arhiv te vrste u Hrvatskoj[4].
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Jutarnji list: Gornja Stubica: Gupčeva lipa dobiva nasljednika Arhivirano 2012-11-28 na Wayback Machine-u, preuzeto 19. srpnja 2012.
- ↑ Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije: Gupčeva lipa Arhivirano 2012-03-07 na Wayback Machine-u, preuzeto 19. srpnja 2012.
- ↑ Hrvatske šume, broj 186., Godina XV., Zagreb, lipanj 2012., str. 20., preuzeto 19. srpnja 2012.
- ↑ TZ Donja Stubica: Živi arhiv Gupčeve lipe u Hižakovcu[mrtav link], preuzeto 19. srpnja 2012.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
- O Gupčevoj lipi na portalu Zagorje Arhivirano 2012-03-07 na Wayback Machine-u