Guillaume I od Normandije

Izvor: Wikipedia
Guillaume I "Dugi Mač"
vojvoda Normandije
Vladavina 927–942
Prethodnik Rollo
Nasljednik Richard I
Suprug/a Luitgarde od Vermandoisa
Potomstvo
Richard I od Normandije (nezakoniti)
Otac Rollo
Majka Poppa
Rođen/a cca. 900
Bayeux ili Rouen
Umro/la 17. decembar 942
Picquigny na Sommei

Vilim I Dugi Mač (francuski: Guillaume Longue-Épée, latinski: Willermus Longa Spata, staronordijski: Vilhjálmr Langaspjót; engleski: William Longsword; cca. 900 – 942) bio je drugi po redu "vojvoda Normandije", koji je vladao Normandijom od 927. do smrti.[1] Titulu vojvode (dux) je dobio posthumno, odnosno retroaktivno se koristila za rane normandijske (normanske) vladare.[2][3] U svoje vrijeme se za njega koristila titula grof (comes) Rouena[4] iako je Flodoard, poznat po brizi za detalje, za njega i oca Rolloa koristio izraz princeps (kneževi) Nordijaca.[5]

Guillaume se rodio izvan Normandije, u vrijeme dok mu je otac Rollo još uvijek bio poganski vikinški vođa. Majka mu je, pak, bila kršćanka po imenu Poppa od Bayeuxa, za koju se vjeruje da je bila franačka plemkinja ili kćerka jedno od normandijskih velmoža. Pokrstio se istovremeno s ocem, najvjerojatnije oko 912.

Oca je naslijedio 927. dok je on još uvijek bio živ. Početak vladavine mu je, prema Ordericu Vitalisu, označila pobuna normanskih podanika, koji su smatrali da se galicizirao, odnosno postao previše "mekan" da bi bio normanski vođa: pobunu je vodio izvjesni Riouf od Evreauxa.

Pobuna je bila ugušena, a Guillaume je nakon toga dovoljno ojačao da bi se miješao u ratove među zapadnofranačkim (francuskim) kraljevima i plemstvom. Godine 933. je kao kralja priznao Rudolfa, koji je, pak, imao poteškoća u uspostavljanju autoriteta na sjeveru Francuske. U znak zahvalnosti je Guillaumeu predao dotadašnje bretonske zemlje kod Avranchesa i na poluotoku Cotentin. Otpor Bretonaca pod vojvodom Alanom II i grofom Berengarom od Rennesa je uspješno slomljen; Alan je morao bježati u Englesku, a Berengar je Guillaumea priznao za sizerena.

Godine 939. je poduzeo pljačkaški pohod na Flandriju. Zbog toga su na Normandiju poduzeli kaznenu ekspediciju grof Arnulf I od Flandrije i francuski kralj Louis IV. Borbe su se vodile s promjenjivim ishodom, a Guillaume je ekskomuniciran zbog pljačke crkvenih posjeda.

Godine 940. se pomirio sa Louisem IV, koji mu je potvrdio vlast nad očevim zemljama. Međutim, kada je išao na mirovnu konferenciju kod Arnulfa, upao je u zasjedu Arnulfovih sljedbenika u kojoj je ubijen.

Sa svojom suprugom Liutgarde od Vermandoisa (koja se kasnije udala za (Theobalda I od Bloisa) nije imao djece. Sa svojom priležnicom Sprotom, Bretonkom koju je silom ugrabio za ženu (more danico), imao je sina po imenu Richard. On ga je naslijedio kao vojvoda Richard I.

Napomene[uredi - уреди]


Izvori[uredi - уреди]

  1. Detlev Schwennicke, Europäische Stammtafeln: Stammtafeln zur Geschichte der Europäischen Staaten, Neue Folge, Band III Teilband 1, Herzogs und Grafenhäuser des Heiligen Römischen Reiches Andere Europäiche Fürstenhäuser (Marburg, Germany: Verlag von J. A. Stargardt, 1984), Tafel 79
  2. David C. Douglas, 'The Earliest Norman Counts', The English Historical Review, Vol. 61, No. 240 (May, 1946), p. 130
  3. David Crouch, The Normans: The History of a Dynasty, (Hambledon Continuum, 2007), p. 14
  4. The Normans in Europe, ed. & trans. Elisabeth van Houts (Manchester University Press, 2000),pp. 31, 41, 182
  5. Eleanor Searle, Predatory Kinship and the Creation of Norman Power, 840-1066 (University of California Press, Berkeley, 1988), p. 45

Eksterni linkovi[uredi - уреди]



Francusko plemstvo
Prethodi:
Rollo
vojvoda Normandije
c. 927–942
Slijedi:
Richard I

Šablon:Normandijski vojvode