Grantovi Europskog ekonomskog prostora i Kraljevine Norveške
Grantovi Europskog ekonomskog prostora i Kraljevine Norveške (EEA and Norway Grants) predstavljaju financijski doprinos Norveške, Islanda i Lihtenštajna smanjenju ekonomskih i društvenih nejednakosti u europskom ekonomskom prostoru te jačanju bilateralnih odnosa između 16 zemalja članica Europske unije i Europskog ekonomskog prostora iz sjeverne, središnje i jugoistične europe.
Također, pomoću grantova Island, Lihtenštajn i Norveška pridonose jačanju temeljnih europskih vrijednosti poput demokracije, tolerancije i vladavine prava.
Pozadinske informacije[uredi | uredi kod]
Island, Lihtenštajn i Norveška partneri su s Europskom unijom temeljem Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru[1]. Time se omogućuje sloboda kretanja dobara, usluga, ljudi i kapitala na unutarnjem tržištu.
Ugovor također uključuje i zajednički cilj smanjenja društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi. Od stupanja Ugovora na snagu 1994. godine, Island, Lihtenštajn i Norveška su doprinosili društvenom i ekonomskom napretku manje bogatih zemalja Europske unije i Europskog ekonomskog prostora.
Doprinosi se usmjeravaju putem Financijskog mehanizma (1994. - 1998.), Finacijskog instrumenta (1999. - 2003.) i Grantova Europskog ekonomskog prostora i Kraljevine Norveške (2004. - 2009. i 2009. - 2014.).
Od 2004. postoje samo dva odvojena mehanizma: Grantovi Europskog gospodarskog prostora i Grantovi Kraljevine Norveške. Norveška je najveći pridonositelj u oba mehanizma (Grantovi Europskog ekonomskog prostora: 95,8 posto i Grantovi Kraljevine Norveške:100 posto).
U ugovorima o Finacijskim mehanizmima 2009. - 2014., uz smanjenje društvenih i ekonomskih nejednakosti, kao opći cilj je uvedeno i jačanje bilateralnih odnosa između zemalja donora i zemalja korisnika.[2]
Kada razdoblje financiranja istekne, zemlje donori i Europska unija procjenjuju potrebu za nastavkom potpore u smanjenju društvenih i ekonomskih nejednakosti unutar Europskog ekonomskog prostora te pregovaraju o finacijskim doprinosima.
Uvjeti[uredi | uredi kod]
Uvjeti za Grantove odražavaju kriterije koji su određeni za Europski kohezijski fond koji je namjenjen zemljama članicama u kojima je brutto nacionalni dohodak po stanovniku niži od 90 posto prosjeka Europske unije. Međutim, zemlje koje su pristupile Europskoj uniji prije 2004. su ipak izostavljene iz financiranja putem Grantova Kraljevine Norveške.
Kako Darovnice funkcioniraju[uredi | uredi kod]
Zemlje donori i Europska unija se dogovore o ukupnom doprinosu i distribuciji financiranja po svakoj zemlji korisnici.
Potom, u okviru nacionalne alokacije, zemlje donori pregovaraju sa svakom zemljom korisnicom pojedinačno i dogovaraju koje programe će uspostaviti, njihove ciljeve i veličinu alokacije po programu. Ugovori se temelje na nacionalnim potrebama i prioritetima u zemljama korisnicama te rasponu suradnje sa zemljama donorima.
U zemlji korisnici je Nacionalna fokalna točka (National Focal Point) odgovorna za cjelokupno upravljanje programima. Program operatori razvijaju i upravljaju programima, često u suradnji s partnerima iz zemalja donora, te dodjeljuju sredstva projektima. Projekti su najčešće odabrani putem natječaja koje provode Program operatora. [3]
Grantovi Europskog ekonomskog prostora i Kraljevine Norveške (2014. - 2021.)[uredi | uredi kod]
Norveško Ministarstvo vanjskih poslova je 20. srpnja 2015. objavilo da su Norveška i Europska unija započeli pregovore o novom razdoblju Grantova Europskog ekonomskog prostora i Kraljevine Norveške. Do sada nije otkriveno mnogo detalja o pregovorima. Razdoblje financiranja je produženo s pet na sedam godina. Grantovi Kraljevine Norveške, koje isključivo financira Norveška, iznose 179,1 milijun eura godišnje, a grantovi Europskog ekonomskog prostora iznose 221,2 milijuna godišnje za razdoblje od 2014. do 2021. godine.[4]
Prema priopćenju za medije norveškog ministarstva vanjskih poslova, financiranje će se usmjeriti na promicanje inovativnosti i razvoja putem istraživanja, obrazovanju i povećanoj mobilnosti na Europskom tržištu rada. Norveška će također proširiti svoju suradnju sa zemljama korisnicama u području pravosuđa i unutranjih poslova. Navedeno će uključivati zajedničke napore u nošenju s izazovima migracija u Europi.[4]
Uspostavit će se i regionalni fond u iznosu od oko 850 milijuna norveških kruna. Putem tog fonda adresirat će se prekogranični izazovi u Europi.[4]
Grantovi Europskog ekonomskog prostora i Kraljevine Norveške 2009. - 2014.[5][uredi | uredi kod]
Grantovi Europskog ekonomskog prostora: 993.5 milijuna eura[uredi | uredi kod]
| Zemlje korisnice | Ukupna alokacija (u milijunima eura) |
|---|---|
| Bugarska | 78.6 |
| Hrvatska | 5.0 |
| Cipar | 3.85 |
| Češka Republika | 61.4 |
| Estonija | 23.0 |
| Grčka | 63.4 |
| Mađarska (financiranje djelomično suspendirano)[6] | 70.1 |
| Latvija | 34.6 |
| Litva | 38.4 |
| Malta | 2.9 |
| Poljska | 266.9 |
| Portugal | 58.0 |
| Rumunjska | 190.8 |
| Slovačka | 38.4 |
| Slovenija | 12.5 |
| Španjolska | 45.9 |
Grantova Kraljevine Norveške: 804.6 millijuna eura [uredi | uredi kod]
| Zemlje korisnice | Ukupna alokacija (u milijunima eura) |
|---|---|
| Bugarska | 48.0 |
| Hrvatska | 4.6 |
| Cipar | 4.0 |
| Češka Republika | 70.4 |
| Estonija | 25.6 |
| Mađarska (financiranje djelomično suspendirano)[6] | 83.2 |
| Latvija | 37.4 |
| Litva | 45.6 |
| Malta | 1.6 |
| Poljska | 311.2 |
| Rumunjska | 115.2 |
| Slovačka | 42.4 |
| Slovenija | 14.4 |
Dodatnih 8 millijuna eura je alocirano za Globalni fond za dostojanstveni rad i tripartitni dijalog kojime upravlja Innovation Norway.
Područja potpore[uredi | uredi kod]
Finaciranje je alocirano na 150 programa prema sljedećim prioritetnim područjima:
- Zaštita i upravljanje okolišem
- Klimatske promjene i obnovljivi izvori energije
- Izdvajanje i spremanje ugljikovog dioksida
- Istraživanje i stipendije
- Inovacije u zelenoj industriji
- Pravosuđe i unutarnji poslovi
- Civilno društvo
- Ljudski i društveni razvoj
- Kulturna baština i razmjena
- Dostojanstveni rad i tripartitni dijalog
Programi Grantova EEP-a i Kraljevine Norveške za razdoblje od 2009. do 2014. mogu se provoditi do 2017. godine. Više od 80 programa provodi se u suradnji s javnim tijelima iz zemalja donora. Više od 20 posto projekata imaju partnere iz Norveške, Islanda ili Lihtenštajna. Pregled svih projekata dostupan je na portalu [eeagrants.org Grantova].
Rezultati [uredi | uredi kod]
Programi se provode do 2017. i do sada je dovršeno nekoliko analiza i evaluacija. Neovisna analiza programa za civilno društvo[7] zaključila je da su programi povećali kapacitet civilnog društva u središnjoj i južnoj Europi i pomogli u mobilizaciji građana u izražavanju svojih interesa i aktivnom sudjelovanju u vladanju. Ostali preliminarni rezultati dostupni su u Godišnjim statusnim izvještajima[8].
2004. – 2009. [9][uredi | uredi kod]
Grantovi EEP-a: 672 milijuna eura
Zemlje korisnice: Bugarska (od 2007.), Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska (od 2007.), Slovačka, Slovenija and Španjolska.
Grantovi Kraljevine Norveške: 567 milijuna eura
Zemlje korisnice: Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka and Slovenija.
Norveška je alocirala dodatnih 68 milijuna eura kroz norveški program za bilateralnu suradnju s Bugarskom i Rumunjskom, kada su te dvije države pristupile Europskoj uniji 2007. godine.
Norveška je – kao najveći donor – osigurala gotovo 97 posto ukupnog financiranja za sve tri financijske sheme.
Proširenja Europske unije i Europskog ekonomskog prostora 2004. i 2007. zahtjevala su značajno povećanje u doprinosima za europsku koheziju. Većina je novih zemalja članica po socijalnom i ekonomskom razvoju bila značajno ispod prosjeka Europske unije. Primjerice, deset zemalja koje su pristupile Europskoj uniji 2004. imalo je 75 milijuna stanovnika, ali zajednički BDP ispod onog Norveške i Švicarske zajedno, koje imaju jedva 12 milijuna stanovnika. U razdoblju od 2004. do 2009. Norveška, Island i LIhtenštajn omogućile su podršku u vrijednosti od 1.307 milijardi eura. Alokacije prema pojedinim zemljama temeljene su na broju stanovnika i BDP-u po glavi stanovnika, što je Poljsku učinilo najvećom zemljom korisnicom, nakon koje slijede Mađarska, Rumunjska i Češka.
Područja potpore [uredi | uredi kod]
Finacijsku potporu kroz Grantove EEP-a i Kraljevnie Norveške u razdoblju od 2004. do 2009. dobilo je 1250 projekata, programa i fondova. Projekti su financirani u sljedećim područjima:
- Okoliš
- Zdravstvo i zaštita djece
- Istraživanje i stipendije
- Kulturna baština
- Jačanje institucionalnog kapaciteta i razvoj ljudskih resursa
- Schengen i pravosuđe
- Civilno društvo
- Regionalni razvoj i prekogranične aktivnosti
Više od jednog na svakih pet podržanih projekata bilo je u partnerstvu između entiteta u zemlji korisnici i Islanda, Lihtenštajna i Norveške. Sažeci svih podržanih projekata, kao i galerije videa i fotografija dostupni su i pretraćivi na portalu [eeagrants.org Grantova].
Rezultati[uredi | uredi kod]
Završna je analiza Grantova EEP-a i Kraljevine Norveške za razdoblje od 2004. do 2009. zaključila: “Grantovi EEP-a i Kraljevine Norveške su zasigurno doprinjeli smanjenju nejednakosti u Europi, iako u puno manjem opsegu nego financiranje Europske unije”.[10]
Također, Ured glavnog revizora Norveške utvrdio je "da su projekti u razdoblju od 2004. do 2009. uvelike postigli planirane rezultate". Postoje i primjeri rezultata koji su postignuti na lokalnoj razini.”[11] (2013)
Više evaluacija po pojedinim sektorima dostupno je na mrežnoj stranici Norveškog ministarstva vanjskih poslova[12].
Financijski instrument 1999. – 2003.[9][uredi | uredi kod]
U razdoblju od 1999. do 2003. Grčka, Irska, Sjeverna Irska, Portugal i Španjolska primile su 119.6 milijuna eura od Islanda, Lihtenštajna i Norveške, zemalja članica EEP-a i EFTA-e. Podržani su projekti u područjima zaštite okoliša, urbane obnove, zagađenja u urbanim područjima, zaštiti kulturne baštine, prijevozu, obrazovanju i osposobljavanju te akademskom istraživanju. Oko 93 posto financiranja je utrošeno na na projekte povezane sa zaštitom okoliša.
Financijski mehanizam 1994. – 1998.[9][uredi | uredi kod]
Prvi je program ekonomske podrške obuhvaćao Grčku, Irsku, Sjevernu Irsku, Portugal i Španjolsku. Podržani su projekti u područjima zaštite okoliša, obrazovanja i osposobljavanja i prijevoza. Dodatno na 500 milijuna eura za podršku projektima, osigurani su i popusti na kamate za zajmove Europske investicijske banke (EIB).
Nakon što su 1. siječnja 1995. Finska, Švedska i Austrija napustile EFTA-u te pristupile Europskoj uniji, Europska komisija je preuzela odgovornost za doprinose ove tri zemlje.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ [1]
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-11-21. Pristupljeno 2015-11-20.
- ↑ "About the EEA and Norway Grants".
- ↑ 4,0 4,1 4,2 "Agreement between Norway and EU on EEA and Norway Grants and tariff-free quotas for fish".
- ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka
<ref>; nije zadan tekst za reference po imenuWhich countries benefit - ↑ 6,0 6,1 "Suspension of EEA and Norway Grants to Hungary". Greška u referenci: Nevaljana oznaka
<ref>; naziv ":0" je zadan više puta s različitim sadržajem - ↑ "Izvještaj" http://eeagrants.org/content/download/10213/140589/version/1/file/Out+of+the+Box+Part+1+MAIN+REPORT.pdf Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u"
- ↑ https://www.regjeringen.no/en/topics/european-policy/norwaygrants/evaluations-and-reports/id686222/
- ↑ 9,0 9,1 9,2 "Our history - EEA Grants". eeagrants.org. Greška u referenci: Nevaljana oznaka
<ref>; naziv ":1" je zadan više puta s različitim sadržajem - ↑ http://eeagrants.org./Who-we-are/How-we-work/Evaluation-and-learning/Evaluations-and-reviews/End-review-EEA-and-Norway-Grants-2004-09 Arhivirano 2015-10-09 na Wayback Machine-u"
- ↑ "The Office of the Auditor General's investigation of the EEA and Norway Grants." Arhivirano 2016-03-05 na Wayback Machine-u
- ↑ "regjeringen"