Furia (gens)

Izvor: Wikipedia

Furijevci (latinski: Furii), odnosno gens Furia, originalno nazivan i Fusia, bila je jedna od najstarijih i najuglednijih patricijskih porodica Starog Rima. Njeni su članovi bila izabirani na najviše državne položaje kroz svo vrijeme postojanja Republike. Prvi od njih je bio Sekst Furije Medulin, izabran za konzula 488. pne.

Članovi gensa[uredi - уреди]

Ovaj popis uključuje skraćene praenomina. Za objašnjenje prakse v. rimska imena.

Furii Medullini[uredi - уреди]

Furii Fusi[uredi - уреди]

  • Sextus Furius Fusus, otac konzularnog tribuna 391. pne.
  • Marcus Furius Fusus, tribunus militum consulari potestate 403. pne.[4][6]
  • Agrippa Furius Sex. f. Fusus, tribunus militum consulari potestate 391. pne.[7][4]

Furii Pacili[uredi - уреди]

Furii Camilli[uredi - уреди]

Furii Phili[uredi - уреди]

Furii Bibaculi[uredi - уреди]

Furii Purpureones[uredi - уреди]

Furii Crassipedes[uredi - уреди]

Furii Brocchi[uredi - уреди]

  • Gnaeus Furius Brocchus, otac triumvir monetalisa 63. pne.
  • Lucius Furius Cn. f. Brocchus, triumvir monetalis 63. pne.
  • Titus Furius Brocchus, ujak Kvinta Ligarija, vojnika koga je branio Ciceron.[16]
  • Gnaeus Furius Brocchus, otkriven kao preljubnik i strogo kažnjen.[17]

Ostali[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]