Dinocefali
| Dinocefali | |
|---|---|
| |
| Titanophoneus potens, dinocefal mesožder iz srednjeg perma | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Izumrli ({{{kada}}}) (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Red: | Therapsida |
| Podred: | †Dinocephalia Seeley, 1895. |
Dinocefali (lat. Dinocephalia) bili su kladus terapsida velikog tijela, koji su doživjeli uspon u kratkom periodu tokom srednjeg perma, prije između 272 i 260 miliona godina, ali su izumrli ne ostavivši potomke. U dinocefale su spadali i biljojedi i mesojedi, a mnoge vrste imale su zadebljale lubanje sa mnogo kvrga i koštanih izraslina. Fosili dinocefala pronađeni su u Rusiji, Kini, Brazilu, Južnoj Africi i Zimbabveu.[1]
Opis[uredi | uredi kod]
Pored pripadnika Biarmosuchia i Eotitanosuchidae, dinocefali su bili najprimitivniji terapsidi, mada su ipak bili jedinstveno specijalizirani na svoj vlastiti način. Zadržali su brojne primitivne osobine (npr. nedostatak sekundarnog nepca i malena donja čeljust), koje su dijelili sa svojim precima, pelikosaurima, mada su također bili i napredniji po tome što su imali adaptacije tipične za terapside, kao što su npr. proširen Os ilii i uspravniji udovi. U njih su spadali mesojedi, biljojedi i svejedi, te neke poluvodene i sasvim kopnene životinje, a spadali su i u najveće životinje perioda perma; po velčini su im mogli konkurirati ili ih preteći samo najveći pripadnici Caseidae i Pareiasauridea.
Veličina[uredi | uredi kod]
Dinocefali su bili neobični po svojoj veličini. Najveći biljojedi (Tapinocephalus) i svejedi (Titanosuchus) mogli su dostići težinu od dvije tone, a neki su bili dugi i do 4,5 metra, dok su najveći mesojedi (kao npr. Titanophoneus i Anteosaurus) bili barem jednake dužine, sa teškim lubanjama dugim 80 cm, te sveukupnom težinom od oko pola tone.
Lubanja[uredi | uredi kod]
Svi dinocefali ističu se po sjekutićima koji su se preklapali, što im je davalo režući kontakt između gornjih i donjih zuba. Kod naprednijih vrsta su se rubovi jezične strane sjekutića susretali i stvarali površinu za drobljenje kada su čeljusti bile zatvorene, što je omogućavalo drobljenje biljne tvari.
Kod većine dinocefala se na kostima lubanje također javljala pahistoza, što je možda bila adaptacija u svrhu ponašanja unutar vrste (npr. sudaranja glavama), vjerovatno u svrhu obrane teritorija ili borbe za partnera. Kod nekih vrsta, kao što su Estemmenosuchus i Styracocephalus također su postojale rogolike strukture, koje su se u oba slučaja razvile nezavisno.
Evoluciona historija[uredi | uredi kod]
Dinocefali su evoluirali od terapsida sličnom pelikosauru, koji je živio u epohi cisurala. Proširili su se na račun izumirućih pelikosaura, koji su dominirali u ranom dijelu perma. Tokom ranog capitanija napredni dinocefali razvili su se u veliki broj različitih vrsta biljojeda i predstavljali raznoliku megafaunu. Podaci o tome potiču iz Tapinocephaluske biozone u području Karoo u Južnoj Africi. Nedugo zatim, na vrhuncu svog diverziteta, dinocefali su iznenada izumrli. Razlog njihovog izumiranja još uvijek nije razjašnjen. Zamijenili su ih mnogo manji terapsidi: biljojedi skupine Dicynodontia i mesojedi iz skupina Biarmosuchia, Gorgonopsia i Therocephalia.
Taksonomija[uredi | uredi kod]
U zadnje vrijeme je provedeno vrlo malo istraživanja po pitanju srodstva među dinocefalima. Prema tome, sljedeći raspored treba se uzeti samo kao privremen.
- Razred Synapsida
- Red Therapsida
- Podred Dinocephalia
- Mnemiosaurus
- ? Rhopalodon
- ? Porodica Phreatosuchidae
- Porodica Estemmenosuchidae
- Stenocybus
- Anteosauria
- Porodica Anteosauridae (=Brithopodidae?)
- Porodica Deuterosauridae
- Porodica Syodontidae
- Tapinocephalia
- Podred Dinocephalia
- Red Therapsida
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ DOI:10.1007/s12052-009-0117-4
This citation will be automatically completed in the next few minutes. You can jump the queue or expand by hand
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
- Dinocephalia - Palaeos Arhivirano 2006-06-25 na Wayback Machine-u