Devetnaesta dinastija Egipta

Izvor: Wikipedia
Dinastije faraona
starog Egipta
predinastički Egipat
protodinastički period
rani dinastički period
1. 2.
Staro kraljevstvo
3. 4. 5. 6.
prvi prelazni period
7. 8. 9. 10.
11. (samo Teba)
srednje carstvo
11. (ceo Egipat)
12. 13. 14.
drugi prelazni period
15. 16. 17.
Novo carstvo
18. 19. 20.
treći prelazni period
21. 22. 23. 24. 25.
kasni period
26. 27. 28.
29. 30 31.
grčko-rimski period
ptolomejska Rimsko carstvo


Osamnaesta, Devetnaesta i Dvadeseta dinastija drevnog Egipta se često navode pod zajedničkim nazivom Novo kraljevstvo.

Vladari[uredi - уреди]

Devetnaestu dinastiju je osnovao vezir Ramzes I, koga je faraon Horemheb odabrao kao svog nasljednika na prijestolju. Dinastija je najpoznatija po osvajačkim pohodima na teritoriji današnjeg Izraela, Libanona i Sirije.

Seti I i Ramzes II[uredi - уреди]

Egipatsko i Hetitsko Carstvo, u vrijeme bitke kod Kadesha.

Novo egipatsko kraljevstvo je svoj zenit moći doživjelo pod faraonima Setijem I i Ramzesom II ("Velikim"), koji su vodili žustre vojne pohode protiv Libijaca i Hetita. Znameniti grad Kadesh je Seti I osvojio prije nego što ga je odlučio predati Muwatalliju od Hattija u neformalnom mirovnom ugovoru. Ramzes II je potom bezuspješno to pokušao imijeniti u 5. godini svoje vladavine kada je pokrenuo napad na Kadesh u svom drugom sirijskom pohodu 1274. pne., te bio uhvaćen u jednu od prvih vojnih zasjeda zabilježenih u historiji. Zahvaljujući dolasku svojih Ne'arin trupa, Ramzes je bio u stanju preokrenuti stanje na bojištu protiv Hetita. Ramzes II je kasnije koristio hetitske unutrašnje probleme u 8. i 9. godini vladavine i ponovno pokrenuo pohod protiv njihovih sirijskih posjeda, osvojvivši Kadesh i dijelove južne Sirije, te je napredovao na sjever do Tunipa gdje nijedan egipatski vojnik nije bio viđen 120 godina. Na kraju je prihvatio da pohodi protiv Hetita predstavljaju nepodnošljiv teret za egipatsku državnu blagajnu i vojsku.[1] U 21. godini vladavine, Ramzes je potpisao prvi poznati mirovni ugovor s Urhi-Teshubovim nasljednikom, Hattusilijem III te su se tako značajno poboljšali egipatsko-hetitski odnosi. Ramzes II se čak oženio za dvije hetitske princeze, prvu iza svog drugog Sed Festivala. Još u doba Josephusa se počelo vjerovati kako je Mojsije živio u doba vladavine Ramzesa II (iako se spominjalo i doba Osamnaeste dinastije).

Merneptah[uredi - уреди]

Ova je dinastijal oslabila kada je došlo do unutrašnjih sukoba za prijestolje između nasljednika Merneptaha. Amenmesse je, po svemu sudeći, uzurpirao prijestolje od Merneptahovog sina i nasljednika Setija II, ali je Egiptom vladao samo 4 godine. Nakon njegove smrti Seti se vratio na vlast i uništio većinu Amenmesseovih spomenika. Setija je na dvoru služio Kanclarr Bay, ispočetka samo 'kraljevski pisar' ali ubrzo nakon toga jedan od najmoćnijih ljudi u Egiptu koji je stekao povlasticu bez presedana - vlastiti grob u Dolini kraljeva (KV17). I Bay i Setijeva glavna supruga Twosret su došli na loš glas u drevnoj egipatskoj predaji .[2] Nakon Siptahove smrti je Twosret vladala Egiptom još dvije godine, ali se pokazala nesposobnom oduprijeti se zavjerama i intrigama na kraljevskom dvoru. Najvjerojatnije ju je svrgnuo ustanak Setnakhtea, osnivača Dvadesete dinastije.

Kronologija Devetnaeste dinastije[uredi - уреди]

Tausret Siptah Seti II Amenmesse Merneptah Ramzes II Seti I Ramzes I

Izvori[uredi - уреди]

  1. N. Grimal, A History of Ancient Egypt (Oxford: Blackwell, 1992), pp. 256f.
  2. Grimal, p. 270

See also[uredi - уреди]