Cabo da Roca
|
Stjenoviti rt |
|
|---|---|
| Svjetionik na Cabo da Roca i Atlantik ispod njega | |
| Koordinate: | |
| Država | |
| Visina | 144 m[1] |
| Karta | |
Cabo da Roca (hrvatskosrpski: Stjenoviti rt) ili Focinho Da Rosa (Crveni nos) je najzapadnija točka Evrope i Portugala[1]
Taj klif visok 144 metra [1]danas je popularna turistička destinacija, na platou rta nalazi se nalazi kameni obelisk sa pločom na kojoj su upisane geografske koordinate (), svjetionik iz 18. vijeka i prodavanica suvenira.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Cabo da Roca u historiji
Rimljani su taj rt zvali Promontorium Magnum, a u doba Velikih geografskih otkrića tadašnji mornari zvali su ga Lisabonska stijena ili Lisabonski rt. U 16. vijeku portugalski pjesnik Luís de Camões opjevao je Cabo kao mjesto gdje zemlja završava i počinje more (portugalski: Onde a terra se acaba e o mar começa).
[uredi - уреди] Geografske karakteristike
Rt se nalazi u Parku prirode Sintra-Cascais, 42 km sjeverozapadno od Lisabona, 18 km sjeverozapadno od Sintre i 15 km sjeveroistočno od Cascaisa. Rt je kraj Masiva Sintra, kojeg su oceanski valovi abrazijom pretvorili u klif. Taj dio obale je mješavina pješčanih plaža i stjenovitih litica, koje su oko samog rta Cabo da Roca više od 100 metara. Oko samog rta geomorfološki sastav stijena je od gabra, diorita, vulkanskog breča i granita.
Veći dio vegetacije na rtu je nisko raslinje koje se prilagodilo silnim vjetrovima sa slanom vodom sa oceana. Nekoć je tu raslo drugačije i raznovrsnije bilje, danas veći dio platoa prekriva zeljasta biljka karlobrotus (Carpobrótus édulis) zvan kisela smokva ili podnevi cvijet iz Južne Afrike koja se nevjerojatno brzo i agresivno širi, od kad su je prije nekoliko desetljeća zasadili lokalni stanovnici.
Po zaštićenijim stijenama Cabo da Roca gnijezde se brojne ptice selice.
[uredi - уреди] Bilješke
[uredi - уреди] Vanjske veze
- Cabo da Roca (portugalski)
- Panoramska fotografija Cabo da Roca