C Sharp

Izvor: Wikipedia
C#
Programska Paradigma: strukturiran, imperativan, objektno orijentisan
Pojavio se: 2001
Tvorac: Microsoft
Sistem tipovanja: statični, strogi, i sigurni i nesigurni
Glavne implementacije: .NET Framework, Mono, DotGNU
Dijalekti: 1.0, 1.5 , 2.0 (ECMA)
Utjecali: C++, Java programski jezik
Utjecao na: Nemerale
Ispravan naslov ovog članka je C#. Simbol # je zamenjen zbog tehničkih ograničenja.

C#[1] (eng. C sharp, Šablon:Izgovor) je jedan od mlađih programskih jezika. Nastao je 2002. godine kao sastavni deo MS .NET Framework 1.0. C# je objektno orijentisan programski jezik kao i većina modernih viših programskih jezika (C++, Java itd). Jezik je opšte primene i namenjen je izradi aplikacija za .NET Framework platformu.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Istorijat

[uredi - уреди] Verzija C# 1.0

Najavljena je 2000. godine, a premijerno je prikazana 2002. godine od strane kompanije Majkrosoft.

[uredi - уреди] Verzija C# 2.0

U julu 2003. Majkrosoft je predstavio specifikaciju za C# 2.0 za početak 2004. godine. Ova verzija sadrži neke nove mogućnosti programskog jezika, od kojih je naznačajnije da su generici sada parametrizovani tipovi, mnogo više kao što su to bili C++ šabloni. Oni se implementiraju generisanjem po tipu nezavisnog bajtkoda u vremenu prevođenja (kompajliranja), a kada se u vremenu izvršenja (eng. run-time) šablon prvi put instancira za konkretan tip, tada se generiše bajtkod zavisan od tipa. Ta mogućnost daje visoko-performansne i mnogo više tipizirane generike koji ne zahtevaju mnogo izvornog koda.

[uredi - уреди] Verzija C# 3.0

[uredi - уреди] Primer izvornog koda

Ovaj primer izvršava se na konzoli.

using System;

namespace HelloNameSpace
{
  public class HelloWorld
  {
   static void Main()
   {
     Console.WriteLine("Zdravo, svete!");
   }
  }
}

[uredi - уреди] Pisanje programa

[uredi - уреди] Tipovi podataka

[uredi - уреди] Ključne reči

Ključne reči C# (verzija 2.0) su: abstract, as, base, bool, break, byte, case, catch, char, checked, class, const, continue, decimal, default, delegate, do, double, else, enum, event, explicit, extern, false, finally, fixed, float, for, foreach, goto, if, implicit, in, int, interface, internal, is, lock, long, namespace, new, null, object, operator, out, override, params, private, protected, public, readonly, ref, return, sbyte, sealed, short, sizeof, stackalloc, static, string, struct, switch, this, throw, true, try, typeof, uint, ulong, unchecked, unsafe, ushort, using, virtual, volatile, void i while.[2]

[uredi - уреди] Operatori i pretprocesor

[uredi - уреди] Odlučivanje

[uredi - уреди] Metodi

[uredi - уреди] Klase

[uredi - уреди] Izvori

  1. Čita se si šarp.
  2. Ključne reči jezika C# — sa sajta Majkrosofta

[uredi - уреди] Vidi još

[uredi - уреди] Vanjske veze


Programski jezici
Ada | ALGOL (elgol) | APL | AWK | BASIC (bejzik) | C (si) | C++ (si plas plas) | C# | COBOL | ColdFusion | Common Lisp | Delphi | Eiffel | Focus | Forth | FORTRAN (fortran) | Haskell | IDL | Java (džava) | JavaScript | Lisp | Modula | Objective-C | OCaml | Pascal | Perl | PHP (pi ejč pi) | Prolog | Python | Ruby | SAS | Scheme | Smalltalk | SQL | Visual Basic


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:
Lični/osobni alati

Varijante
Akcije
Orijentacija-Оријентација
interakcija - интеракција
Alatke-Алатке
Drugi jezici-Други језици