Brzac
Brzac
| |
|---|---|
  Brzac Brzac na karti Hrvatske | |
| Županija | Primorsko-goranska županija |
| Općina/Grad | Krk |
| Mikroregija | otok Krk |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.0854 N |
| - z. d. | 14.4538 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 137 |
| Pošta | 51511 Malinska |
| Pozivni broj | +385 (0)51 |
| Autooznaka | RI |
Brzac je selo na otoku Krku.
Smještaj[uredi | uredi kod]
Brzac se nalazi na krajnjem zapadu otoka Krka, u kraju koji se naziva Šotovento. Administrativno se nalazi na području Grada Krka.
U unutrašnjosti je otoka, ali udaljeno od mora samo 1 kilometar zračne linije. Do mora u uvali Marnja vodi šumski put. Uvalu zatvara rt Manganel na kojem je svjetionik koji pomaže pri plovidbi kanalom između Krka i Cresa, Srednja vrata.
Samo nekoliko stotina metara je udaljeno susjedno selo Milohnići.
Najbliža veća mjesta su Malinska, udaljena oko 10 km, i Krk udaljen 12-etak km.
Povijest[uredi | uredi kod]
Iako je selo postojalo i prije, sve do sredine 15. st. ovaj je kraj bio slabo naseljen. Kako bi povećao svoje prihode od poreza, krčki knez Ivan VII. Frankapan je u 15. st. na ovaj dio otoka naselio Vlahe s Velebita. Nekoliko stoljeća oni su govorili posebnim narječjem tzv. krčkorumunjskim, a čiji je posljednji govornik, Mate Bajčić Gašpović, umro 1875. g.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Prema posljednjem popisu stanovnika iz 2001. g. u selu je živjelo 137 stanovnika.
Za razliku od većine krčkih naselja čiji je broj stanovnika kroz povijest znatno varirao, broj stanovnika Brzaca nema većih oscilacija. Prvi službeni podaci iz 1857. g. ukazuju na 147 stanovnika. Od tada je broj stanovika postepeno rastao sve do 1948. g. kada je popisano 237 žitelja. Nakon toga slijedi period postepenog demografskog pada (1981. g. 108 stanovnika) te, posljednjih 30-etak godina, ponovni demografski oporavak.
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Mještani Brzaca oduvijek su se bavi poljoprivredom, stočarstvom i ratarstvom. Iako selo nije daleko od mora nikada djelatnosti u vezi s morem nisu imali značajniju ulogu. U novije vrijeme znatno je obnovljeno maslinarstvo. Turizam nije razvijen iako postoje preduvijeti.
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
Dva kilometra sjeverno od Brzaca je zaseok Glavotok. Tu još od 1507. g. postoji franjevački samostan. U blizini Glavotoka su i auto–kamp te zaštićeni rezervat šumske vegetacije hrasta crnike.
Šport[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Otok Krk zapadni dio, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1986.
- Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.