Bitka na Leškom polju
| Bitka na Leškom polju | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dio/deo Mađarskih pohoda na Evropu | |||||||
|
|||||||
| Zaraćene strane | |||||||
| Istočna Franačka Češka |
Mađari | ||||||
| Komandanti i vođe | |||||||
| Oton Veliki | harka Bulcsú; poglavice Lél i Súr |
||||||
| Snage | |||||||
| 8.000 teških konjanika | 17.000 lakih konjanika | ||||||
| Žrtve i gubici | |||||||
| oko 3.000 | između 4000 i 5000 ubijenih: 1000 ubijeno u bitci oko 1500 ubili lokalni seljaci 2000 u bijegu ubile njemačke rezervne trupe |
||||||
Bitka na rijeci Lech ili bitka na Leškom polju (njemački: Schlacht auf dem Lechfeld), u mađarskoj historiografiji poznata i kao Bitka kod Augsburga (mađarski: Augsburgi csata), se odigrala 10. augusta 955. u Njemačkoj između njemačko-češke feudalne vojske pod njemačkim kraljem Otonom I na jednoj, i mađarske vojske pod harka Bulcusom i poglavicama Lelom i Surom na drugoj strani. U njoj su Nijemci ostvarili veliku pobjedu u kojoj je mađarska vojska potpuno razbijena. Ishod bitke je imao izuzetan značaj za dalji tok evropske historije; njome su trajno zaustavljeni mađarski pljačkaški pohodi koji su decenijama pustošili Centralnu Evropu, a Mađari potaknuti da se preuzmu sjedilački način života i kršćanstvo, čime se Evropa prvi put demografski stabilizirala od vremena seobe naroda; autoritet koji je Oton stekao svojom pobjedom mu je donio ne samo titulu rimskog cara, nego i autoritet kojim je stvorio jezgru buduće njemačke nacionalne države.
Fusnote [uredi - уреди]
- ↑ Bowlus, p. 1