Bastarni

Izvor: Wikipedia

Bastarni (latinski: Bastarnae ili Basternae, (starogrčki: Βαστάρναι ili Βαστέρναι) bili su drevni narod miješanog keltsko-germanskog porijekla koji je između 200. pne. i 300. n.e. nastanjivao područje istočni Karpata i rijeke Dnjepar, što otprilike odgovara današnjoj Moldovi i dijelu južne Ukrajine. Ogranak Bastarna, koga Antika|antički pisci nazivaju Peucini, živio je sjeverno od ušća Dunava.

Historičari vjeruju kako su oko 179. pne. Bastarni govorili nekim od keltskih jezika, ali da su se postepeno germanizirali oko 1. vijeka n.e. da bi ih oko 200. počeli asimilirati Sarmati. Historičarima kod Bastarna velike poteškoće čini nedostatak arheoloških artefakata na temelju kojih bi se mogla jasno identificirati njihova kultura.

Peucini su krajem 1. vijeka pne. došli u sukob sa Rimskim Carstvom, odnosno bez uspjeha pokušali zaustaviti rimski prodor u Moesia|Meziju, južno od Dunava. U 1. vijeku su odnosi sa Rimljanima, pak, bili prijateljski. Oko 180. su vršili pljačkaške pohode na granice Carstva, a sredinom 3. vijeka se Peucini spominju kao dio velike konfederacije Gota.

V. također[uredi - уреди]