Auguste Rodin

Izvor: Wikipedia
Auguste Rodin
Rođenje 12. studenog 1840.
Francuska Pariz, Francuska
Smrt 17. studenog 1917.
Francuska okolica Pariza, Francuska
Nacionalnost Francuz
Polje kiparstvo
Pokret modernizam - naturalizam - realizam
Djela Mislilac
Vrata pakla
Građani Calaisa
Poljubac

Auguste Rodin (12. studenog 1840. - 17. studenog 1917.) je francuski skulptor poznat kao jedan od najvećih umjetnika svog vremena. Poznat je po klasičnim skulpturama kao što su Mislilac i Poljubac. Poznat je i po ljubavnoj vezi sa skulptoricom Camille Claudel.

Rodinovo djelo[uredi - уреди]

Rodin je izvršio revoluciju u skulpturi korištenjem slobode forme koja je do tada bila nepoznata. Izrađivao je realistične skulpture, poput Mislioca, ali i predstavljao senzualnost koja je šokirala suvremenike. Glavni primjer toga je Poljubac. Trudio se da njegove skulpture izražavaju emociju svim dijelovima tijela.

Evo što je on sam rekao za Mislioca:

Wikicitati „Ono zašto on misli, nije samo u njegovom mozgu, zgrčenom čelu, raširenim nozdrvama i stisnutim usnama, već i u svakom mišiću njegovih ruku, leđa i nogu, u stisnutoj šaci i zgrčenim nožnim prstima.“
()

Rodin je bio i naturalist. Više ga je zanimala emocija i karakter nego monumentalnost. Odbacivao je idealizam i apstrakciju tradicija antičke skulpture, kao i dekorativnost baroknih uzora. Iako se smatra tvorcem moderne skulpture, on nije bio revolucionarni protivnik tradicije. Obrazovao se na pariškoj Školi lijepih umjetnosti i godila su mu priznanja akademske javnosti.

Neke svoje narudžbe pretvorio je u snažne umjetničke kreacije. Grad Calais je naručio skulpturu Građani Calaisa koja je trebala opisati događaj iz srednjevjekovne prošlosti grada. Rodin je ovaj zadatak riješio skupinom skulptura koje su postavljene na trgu, a ne na pijedestalu. Spomenik književniku Honoréu de Balzacu je modelirao tako da je spomenik teškim ogrtačem sakrivao tijelo modela, a modeliranjem lica odražavao pogled u daljinu i trenutak umjetničkog razmišljanja. Oba rješenja su naišla na neodobravanje naručilaca, naviknutih na tradicionalne forme skulpture.

U kasnijoj fazi stvaralaštva, Rodin je stvorio nekoliko „nepotpunih“ skulptura (fragmenata), kao što su Čovjek koji korača i Iris - glasnik Bogova. Ovim skulpturama nedostaje glava ili neki drugi dijelovi tijela. U ovim primjerima, umjetnik ne teži postizanju fizičke sličnosti, već prati vlastitu umjetničku ideju. Fragmenti su bili inspiracija za apstraktne kipare.

Galerija djela[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]