Ašera

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Drevna skulptura Ašere

Ašera (hebrejski אֲשֵׁרָה) je božica majka koju su štovali drevni narodi. Zvali su ju i Ašratu, Aserdu i Asertu. Spomenuta je i u Bibliji kao kraljica neba. Prorok Jeremija je govorio protiv Ašere, napominjući kako su žene prinosile njoj žrtve, uvjerene da će propasti bez nje.

Mitovi[uredi | uredi kod]

U ugaritskim je tekstovima spomenuta kao Atirat, Dama mora. Njezin je muž tamo El, pa je ona zvana Elat.

U akadskim tekstovima Atirat se naziva Ašratum.

Postojao je amorejski kralj Abdi-Aširta, čije ime znači "Ašerin sluga".

U Bibliji[uredi | uredi kod]

U Bibliji je spomenuto da su Izraelci štovali Ašeru i Baala, što je razbjesnilo Jahvu, Boga Izraelova, koji ih je predavao u ruke neprijatelja. Izraelci su čak vjerovali da je Ašera supruga Jahve. Postoje natpisi koji spominju Jahvu i Ašeru kao božanski par. Judejski su se kraljevi većinom držali štovanja Jahve te su uništavali Ašerine kipove. Međutim, kralj Roboam je podigao ašere (jednostavniji naziv za Ašerine kipove) na svakom brežuljku. Njegov je unuk Asa bio pravi jahvist, koji je svoju baku lišio naslova velike kneginje jer je štovala Ašeru. Kralj Jošija je proveo opsežnu vjersku reformu i maknuo iz Izraela sve strane bogove, te je spalio sve predmete načinjene za Ašeru.

Riječ Jahvina preko proroka Jeremije bila je: "Djeca kupe drva, oci pale vatru, žene mijese tijesto da ispeku kolače 'kraljici neba' i lijevaju ljevanice tuđim bogovima da me pogrde." Štoviše, Jahve potvrđuje da kade i prinose žrtve Ašeri, pa da vide hoće li ih ona spasiti.

Suvremeno otkriće[uredi | uredi kod]

Dr. Francesca Stavrakopoulou otkrila je - kako sama kaže - da je Ašera bila "Božja žena". Svoju teoriju temelji na drevnim tekstovima, amuletima i figuricama pronađenim u iskopinama kod grada Ugarita, odnosno na području današnje Sirije. Svi artefakti i dokazi upućuju na Ašera bila moćna božica plodnosti. Njena je povezanost s Jahvom očita. Pojasnila je povezanost Boga i Ašere: "Napis na artefaktima odnosi se na zazivanje blagoslova. Blagoslov se, važno je istaknuti, zaziva od 'Jahve i njegove Ašere', što je jedan od brojnih dokaza da se radilo o božanskom paru. U kombinaciji s biblijskim tekstom iz Knjige kraljeva, koji opisuje štovanje Ašere u Jahvinom hramu, gdje su joj ženske službenice tkale ritualne tkanine, dokazi se više ne mogu ignorirati."

Ima znanstvenika koji smatraju da su neki judejski kraljevi bili opsjednuti muškošću toliko da im je jednostavno smetala ideja božice koja vlada svijetom sa svojim mužem. Izraelski su kraljevi bili drukčiji - štovali su Ašeru kao kraljicu neba, što podsjeća na današnje katoličko držanje Djevice Marije kao svete i uzvišene. Uostalom, izraelski su kraljevi bili pod utjecajem žena - Ahab pod utjecajem Izebele, a Joram (premda judejski kralj) pod utjecajem Atalije, Ahabove kćeri.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]