Zurnazen Mustafa Paşa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Zurnazen Mustafa Paşa
Biografski podaci
Datum smrti 1666
Mjesto smrti Erzurum, Osmansko Carstvo
Nacionalnost Albanac
Titule Veliki vezir
Vojna karijera
Vojska Otomanska vojska

Zurnazen Mustafa Paşa (fluruit 1648 – 1666) je bio 91. veliki vezir (sadrazam) Osmanskog carstva. Prije njega je bio Deli Hüseyin Paşa a poslije njega Siyavuş Paşa. Zurnazen je bio u službi za sultana Mehmeda IV. samo četiri sata, dana 5. marta 1656., i njegov je tako postao najkraći vezirat u posvijesti osmanske dinastije na vlasti.

Najkraći vezirat[uredi | uredi kod]

Zurna

Njegovo pravo ime je bilo Mustafa a Zurnazen znači »svirač frule« odnosno svirač zurne. Zna se da je bio albanskog podrijetla i ništa više, ni mjesto ni datum rođenja.

U državnu službu stupio je s dužnošću kapıcıbaşılıka, osoba koja je na dvoru bila zadužena na kontrolu nad ostalim kapıcılarima (stražari dvorskih kapija). Kada je 1648. Küçük Hüseyın-paša poginuo na Kreti, Zurnazenu je dodijeljeno mjesto namjesnika Rumelije. 1650. je postao carski rizničar (defterdar) umjesto İbrahim–paše. Dok je bio na toj dužnosti, sultanu je zatražio da ga imenuje za velikog vezira umjesto Melek Ahmet-paše, što je izazvalo sukob između Zurnazena i Melek Ahmeta.

U junu 1652. lokalno stanovništvo Karamana je poslalo žalbu u Istanbul protiv guvernera Katırcıoğlu Mehmet-paše, koji je smijenjen i postavljen za guvernera Silifkea a Zurnazen je stupao na njegovo mjesto. Od kraja 1652. do 1655. Zurnazenova karijera je išla usponom. Kada je Kara Murad Paşa postao veliki vezir (maj / august 1655), također Albanac i sjajan borac, Zurnazen je imenovan kapudan paša (kaptanı derya), prvi admiral carstva. Sultan Mehmed IV Avcı mu je dodijelio zadatak da obrani otok Bozca, tada pod prijetnjom mletačkog napada, u čemu je Zurnazen uspio, i napokon razbio mletačku opsadu dvorca Monemvasija na istoku Peloponeza.

28. februara 1656. Ermeni Süleyman Paşa je otpušen s mjesta velikog vezira, i umjesto njega je stupao Gazi Deli Hüseyin-paša, tadašnji serdar osmanlijske vojske na Kreti. Zurnazen je bio guverner vojnog okruga u Istanbulu, gdje je se nalazio.

Uz velike napore, Zurnazen Mustafa–paša je poništio ovu odluku šest dana kasnije, dok je vijest bila na pola puta do Krete gdje je se nalazio Gazi Deli Hüseyin-paša. 5. marta 1656. Zurnazen je imenovan velikim vezirom. No, reakcija je na to bila vrlo brza. Sipahi su se pobunili i zatražili od sultana da smijeni Zurnazena jer ga nisu mogli prihvatiti za velikog vezira. Četiri sata nakon imenovanja, Zurnazen je otpušten, a bivši veliki vezir Siyavuş-paša, koji je smatran prikladnijim za pobunjenike, imenovan za svoj drugi mandat.

Zurnazen je nastavio biti kaptanı derya. Međutim, u aprilu 1656. oduzeta mu je ta dužnost i dobio je namjesništvo Erzurum. Prema knjizi putopisca Evlije Čelebije, umro je u Erzurumu u prvim mjesecima 1666. godine.

Povijesničar Uzunçarşılı ga procjenjuje kao varljiva i lukava osoba, a njegov uspon na dvoru je onemogućio vezirat sposobnog Gazi Deli Hüseyin-paše[1]. Pored toga, ove godine u sredini 17. stoljeća su bile najburnije vrijeme na osmanskom dvoru.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Uzunçarsılı, İsmail Hakkı (1954). Osmanlı Tarihi. Ankara: Türk Tarih Kurumu.  str. 400–402