Zeleni čaj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Čaj (Thea sinensis L. - Theaceae) je drvenasta biljka rasprostranjena na Dalekom Istoku, posebno u Kini i Japanu. Od 19. veka proširila se u ostale tropske i suptropske predele. Izraste do 3 m visoko i obrasla je duguljastim, zimzelenim lišćem. U lišću su zastupljene bioaktivne materije: tein, teobromin, teofilin i eterično ulje, radi kojih se i gaji ova biljka.


Prerada lista zelenog čaja[uredi | uredi kod]

Zeleni čaj izrađuje se u Kini tako što se ne vrši fermentacija (vrenje), ne razara se hlorofil, već se odmah brzo isprži. Ukoliko se primeni drastičniji tehnološki postupak tada se dobija vrlo poznat i omiljen ruski čaj.

Čaj za domaću upotrebu Kinezi veštački raznovrsno namirišu prema ukusu svojih potrošača. Raširi se tanak sloj raznog mirisnog cveća (jasmin, gardenija i sl.) i ostavi izvesno vreme, pa se ukloni, a na njegovo mesto raširi se sloj prženog čaja. To se ponavlja nekoliko dana dok čaj ne primi miris dotičnog cveća.

Listovi se prže u sudovima od tuča iznad žara i izruče u korpu da se na promaji ohlade. Zatim se uvijaju među dlanovima, razvijaju i ponovo uvijaju i razvijaju. To se ponavlja nekoliko puta, sve dok iz lista ne prestane da izlazi zelenkast sok. Ponovo se razviju, ubace u kazan za prženje, izvade, zavijaju i razvijaju, proseju, osuše nad žarom, brižljivo odaberu i odstrani se sve što ne valja, i još toplo hermetički pakuje u gleđosane ili lakovane metalne kutije obložene kalajem (to su lepe kutije koje posebno vole Englezi).Jeste

Teizam - hronično trovanje čajem[uredi | uredi kod]

Preteranim i dužim uživanjem čaj izaziva nesanicu, opstipaciju (zatvor i lenjost creva), otežano varenje, gubitak apetita i sistematsko slabljenje organizma. Ove posledice su zapažene u Kini, Engleskoj i severnoj Africi. Ipak, smatra se da je čaj manje toksičan u odnosu na [kafa|kafu] i da je zeleni čaj (nefermentisan) manje škodljiv. Caj pored svega je veoma zdrav.

Lekovitost zelenog čaja[uredi | uredi kod]

Dejstvo čaja je utoliko jače ukoliko čaj ima više kofeina, jer je kofein glavni sastojak čaja koji draži ove centre. Čaj svojim kofeinom (ranije se kofein nazivao teinom, a kasnije se ispostavilo da je reć o jednom istom alkaloidu u kafi i čaju) draži koru velikog mozga, zbog čega osoba lakše shvata i brže povezuje misli. Time se objašnjava i povećanje moći učenja, pamćenja i razumevanja i, uopšte, intelektualni rad je lakši i uspešniji. Čaj suzbija i smanjuje zamor i sanjivost, osobito ako je zamor nastao od intenzivnog umnog naprezanja. Čaj pomaže, bodri i krepi, javlja se bolji rad mišića i refleksi su brži i potpuniji. Kod nas je običaj da se posle uzimanja većih količina alkoholnih pića pije jaka kafa, a drugi narodi piju jak čaj, jer kofein deluje suprotno alkoholu, tj. dok alkohol deluje depresivno na centralni nervni sistem, kofein ga nadražuje. Čaj kofeinom poboljšava disanje, jer draži respiratorni centar, povećava ventilaciju pluća, pa se lakše diše i prijatnije oseća. Nadražuje i centar za krvotok, usled čega je srčani rad pravilniji, jači i bolji. Srčani mišić se bolje ishranjuje i tako jača, usled čega se i rad srca poboljšava. Zbog ogromne količine tanina (najbolje sorte čaja imaju više od 30%) i drugih, srodnih polifenolskih jedinjenja čaj deluje i kao tipična taninska lekovita biljka protiv proliva, upale sluznice i kože, opekotina, za jačanje organizma itd. Čaj je važan protivotrov u slučaju trovanja alkaloidima i teškim metalima (tanin ih vezuje u nerastvorljiva jedinjenja koja se neškodljivo odstranjuju prirodnim putem iz organizma). Čaj je dobar tonik, stomahik, stimulator i slab diuretik.

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]