Zalpuwa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Zalpuwa, isto tako poznata pod nazivom Zalpa, bio je anadolski frad iz Brončanog doba. Još uvijek nije iskopan i lociran, a postojao je oko godine 1700. pne. Njegova historija je poznata temeljem Proglasa Anitte, CTH 1.

Zalpuwa je bio smješten kraj "Mora Zalpa". U njemu se odigrala drevna legenda o kraljici Kanesha, koja je napisana ili prevedena na hurijski jezik:

Kraljica] Kanesha je jednom rodila trideset sinova u jednoj godini. Rekla je: "Kakva je ovo horda kakvu sam rodila!" Napunila (?) je košare s izmetom, u njih stavila sinove, i pustila ih niz rijeku. Rijeka ih je odvela do mora u zemlji Zalpuwa. Tada su ih bogovi uzeli iz mora i podigli. Nakon nekoliko godina, kraljica je ponovno rodila, ovaj put trideset kćeri. Ovaj put ih je sama podigla. [1]

Rijeka iz Kanesha teče u Crno more, ne (na primjer) Jezero Tuz. "Zalpuwa" se također spominje zajedno s Nerikom u molitvi Arnuwande I. Nerik je bio grad gdje se govorilo hatski a koji je pao pod Kaskijce u Arnuwandino vrijeme. Ovaj dio molitve također spominje Kammamu, koja je bila kaskijska u doba Arnuwande II. Samtra se kako je Zalpuwa bila oblast hatskih gradova u sjevernoj centralnoj Anadoliji: isto kao i Nerik, Hattusa, a možda i Sapinuwa. Zalpuwu su najvjerojatnije, kao i susjedne gradove, osnovali Hati.

1700-ih pne. je Uhna, kralj Zalpuwe, napao Nešu, nakon čega su Zalpuwanci odnijeli "Siusa", gradski idol. Pod Huziyom, kralj Neše Anitta je napao Zalpuwu. Anitta je zarobio Huzziyu i vratio Siusa u Nešzu. Nakon toga je Zalpuwa najvjerojatnije postala po kulturi nešinski grad.

Arnuwandina molitva implicira da su Zalpuwu razorili Kaskijci, istovremeno s padom Nerika kasnih 1500-ih pne.

Reference[uredi | uredi kod]