Vojska Srbije
Vojska Srbije je oružana snaga koja brani suverenost, teritoriju, nezavisnost i ustavni poredak. Vojska deli se na vidove, vidovi na rodove i službe, a rodovi i službe na vrste i specijalnosti. Vidovi Vojske su:
- kopnena vojska,
- ratno vazduhoplovstvo,
- protivvazdušna odbrana i ratna mornarica.
Sadržaj/Садржај |
Ovlašćenja Šefa države [uredi - уреди]
Predsednik Republike određuje rodove i službe, a načelnik Generalštaba Vojske Srbije (u daljem tekstu: načelnik Generalštaba) - vrste i specijalnosti.
Vojskom u ratu i miru komanduje predsednik Republike, u skladu sa odlukama Vrhovnog saveta odbrane.
U komandovanju Vojskom predsednik Republike:
- utvrđuje osnove unutrašnje organizacije, razvoja i opremanja Vojske;
- utvrđuje sistem komandovanja u Vojsci i prati sprovođenje sistema komandovanja;
- odlučuje o upotrebi Vojske i odobrava plan upotrebe Vojske;
- propisuje i naređuje mere pripravnosti Vojske u slučaju neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja ili vanrednog stanja;
- daje smernice za preduzimanje mera za pripremu mobilizacije i naređuje mobilizaciju Vojske;
- donosi osnovna pravila i druge akte koji se odnose na upotrebu Vojske;
- donosi pravila kojima se uređuju unutrašnji red i odnosi u vršenju vojne službe;
- obavlja i druge poslove komandovanja Vojskom u skladu sa saveznim zakonom.
Generalštab Vojske Srbije [uredi - уреди]
Generalštab Vojske je najviši stručni i štabni organ za pripremu i upotrebu Vojske u miru i ratu. Načelnik Generalštaba, u skladu sa osnovama organizacije, razvoja i formacije Vojske i aktima predsednika Republike:
- utvrđuje organizaciju, plan razvoja i formaciju komandi, jedinica i ustanova Vojske;
- utvrđuje plan regrutovanja i popune Vojske i brojni raspored regruta u Vojsci;
- donosi propise o obuci Vojske;
- utvrđuje planove školovanja i usavršavanja profesionalnih i rezervnih vojnih starešina;
- obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom.
Činovi u Vojsci Srbije [uredi - уреди]
Činovi u Vojsci su:
- za vojnike - razvodnik, desetar, mlađi vodnik ;
- za slušaoce škola za rezervne oficire - razvodnik, desetar,mlađi vodnik i vodnik;
- za učenike srednjih vojnih škola - razvodnik, desetar i mlađi vodnik;
- za kadete Vojne akademije - kadet razvodnik, kadet desetar, kadet mladji vodnik, kadet vodnik, kadet stariji vodnik i kadet stariji vodnik I klase;
- za podoficire - vodnik, stariji vodnik, stariji vodnik I klase, zastavnik i zastavnik I
klase;
- za oficire:
- u svim rodovima i službama, osim pomorstva: potporučnik, poručnik, kapetan,
major, potpukovnik, pukovnik, brigadni general, general-major, general-potpukovnik, general ;
- u pomorstvu: potporučnik, poručnik korvete, poručnik fregate, poručnik bojnog broda, kapetan
korvete, kapetan fregate, kapetan bojnog broda, kontraadmiral, viceadmiral, admiral i admiral flote. Prava i obaveze propisane za oficire prema činovima navedenim u stavu 1. tačka 6) pod a) ovog člana odnose se i na oficire u pomorstvu odgovarajućih činova, i to: poručnik - poručnik korvete, kapetan - poručnik fregate, kapetan I klase - poručnik bojnog broda, major - kapetan korvete, potpukovnik - kapetan fregate, pukovnik - kapetan bojnog broda, general-major - kontraadmiral, general-potpukovnik - viceadmiral, general-pukovnik - admiral, general armije - admiral flote.
PRAVA I DUŽNOSTI GRAĐANA [uredi - уреди]
Prava i dužnosti građana u odbrani zemlje su:
- vojna obaveza;
- učešće u civilnoj odbrani i zaštiti;
- obučavanje za odbranu zemlje;
- radna obaveza;
- materijalna obaveza.
Vojna obaveza [uredi - уреди]
Vojnu obavezu građani izvršavaju pod uslovom i na način koji su propisani saveznim zakonom.
Učešće u civilnoj odbrani i zaštiti [uredi - уреди]
Učešće u civilnoj odbrani i zaštiti sastoji se od obaveze izvršavanja određenih dužnosti u jedinicama i organima obrazovanim za zaštitu i spasavanje civilnog stanovništva i materijalnih dobara od ratnih razaranja i prirodnih i drugih nesreća i opasnosti.
Obavezu iz stava 1.člana Zakona o odbrani imaju svi građani od navršenih 18 do navršenih 60 godina (muškarci), odnosno 55 godina (žene), osim lica na službi u Vojsci Srbije i organima unutrašnjih poslova. Obaveze iz stava 1. ovog člana oslobađaju se trudnice i majke koje imaju dete mlađe od sedam godina, odnosno dva deteta ili više dece mlađe od deset godina, kao i lica nesposobna za učešće u jedinicama i organima civilne zaštite. Način učešća u civilnoj odbrani i zaštiti propisuje savezni ministar za odbranu.
Obučavanje za odbranu zemlje [uredi - уреди]
Svi građani, prema svojim sposobnostima i pod uslovima propisanim odredbama člana 22. st. 2. i 3. ovog zakona, imaju pravo i dužnost da se obučavaju za odbranu zemlje. Propise o obučavanju građana za odbranu zemlje u smislu stava 1. ovog člana donosi Savezna vlada.
Radna obaveza [uredi - уреди]
Radna obaveza građana sastoji se u izvršavanju određenih poslova i zadataka za vreme ratnog ili vanrednog stanja. Radnu obavezu imaju svi za rad sposobni građani koji su navršili 18 godina, a nisu raspoređeni na službu u Vojsci Srbije. Pripadnici organa unutrašnjih poslova radnu obavezu izvršavaju u tim organima.
Izvršavanje radne obaveze ne može se utvrditi građaninu bez njegove saglasnosti, i to:
- roditelju deteta do 15 godina starosti čiji je bračni drug na izvršavanju vojne obaveze;
- samohranom roditelju, odnosno majci, koji ima dete mlađe od 7 godina, odnosno dvoje ili više dece mlađe od 10 godina ili dete koje je težak invalid, a kome je, prema nalazu nadležnog zdravstvenog organa, potrebna tuđa nega;
- ženi za vreme trudnoće, porođaja i materinstva;
- licu čiji je bračni drug težak invalid prema nalazu nadležnog zdravstvenog organa - ako mu je potrebna tuđa nega;
- licu nesposobnom za rad.