Vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini

Vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini pripadaju grupi elektrana sa održivim izvorima za proizvodnju električne energije. Koriste snagu vjetra kroz implementaciju vjetroturbina. Energija vjetra predstavlja održiv, ekološki prihvatljiv, čist, bez zagađenja i dugotrajan obnovljivi izvor energije. Evropa ima svoju usvojenu strategiju, po kojoj 2050. godine nema proizvodnje CO₂ iz energetskih objekata

Nije lako predvidjeti uslove dobijanja ove vrste energije jer jačina i brzina vjetra su izrazito promjenljivi. Od velike važnosti je izvršiti određena mjerenja (frekvencija, brzina i smjer) u trajanju najmanje godinu dana ili čak i duže kako bi se procijenila potencijalna lokacija za izgradnju vjetroelektrane.

Bosna i Hercegovina predstavlja značajan potencijal vjetra na mnogim lokacijama. Elektroprivreda HZ HB 2004. godine pokrenula je projekt "Analiza mogućnosti korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u BiH" u okviru kojega su vršena mjerenja jačine vjetra. Oko 30 područja u južnom dijelu BiH, u pojasu od oko 50 km uz granicu s Hrvatskom, po svim posmatranim karakteristikama predstavljaju potencijalne lokacije za implementaciju vjetroelektrana. Ukupni potencijal sa gledišta ras1oloživosti prostora procijenjen je na 900 MW za proizvodnju energije.

Isplativost vjetroelektrane zavisi od više faktora, a prije svega od mjesta na kojem je postavljana, jer energija raste, odnosno snaga, sa trećom potencijom brzine vjetra. Na drugom mjestu je cijena opreme i niz drugih faktora. U ovom trenutku (2021. god) nisu isplative kao konvencionalni izvori energije: nafta, ugalj i drugi i zato im se svugdje u svijetu daju podsticaji.Ulaganje je dvostruko veće nego za hidroelektrane jer je sva oprema uvozna.

Jedna hidroelektrana godišnje radi 4.500 - 5.000 sati vremenski, dok vjetroelektrana i solarna elektrana može da radi oko 1.500 sati i ne više, pa se na toliko i projektuje. Nije moguće predvidjeti vrijeme kad će stati vjetroelektrana, tj. prestati proizvoditi energiju. U tom slučaju Elektroprivreda mora imati rezerve hidroenergije da nadomjesti taj nedostatak vjetroelektrana.

Lista vjetroelektrana

Redni broj	Naziv	Lokalitet	Godina izgradnje	Broj turbina	Snaga (MW)	Godišja proizvodnja GMh	Opis
1	Mesihovina	Tomislavgrad	2018.	22	50,6	165,17	Vrijednost projekta je oko 82 miliona eura, a kreditna sredstva je odobrila Njemačka banka za razvoj - KFW u iznosu od 71 milion eura, dok je jedan milijun osigurala njemačka vlada. Investitor i vlasnik je Elektroprivreda HZ HB, kojoj ova vjetroelektrana donosi godišnji prihod od oko 20 milijuna maraka i investicija će se isplatiti za 13 godina. Uz prosječnu potrošnju domaćinstva od 6.000 kilovat sati godišnje, ova vjetroelektrana može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 domaćinstava.
2	Jelovača	Tomislavgrad	2019.	18	36	110	Elektrana je najveća privatna investicija u FBiH, u vlasništvu širokobriješke kompanije Feal. Vrijednost investicije do puštanja u komercijalni pogon je 40.000.000 evra, a sredstva su osigurana kreditnim aranžmanom komercijalnih banaka.
3	Podveležje	Mostar		15	48	130	Godišnja proizvodnja od oko 130 GWh električne energije, je energetski ekvivalent za 46 malih hidroelektrana.
4	Grebak	Nevesinje		10	66	180	Investitori iz Njemačke uložili su 130 milijuna KM (oko 66,5 miliona evra). Za snabdijevanje Nevesinja dovoljna je jedna turbina.
5	Hrgud	Berkovići		16	48	126	Sredstva za izgradnju obezbijeđena su kreditom kod Njemačke razvojna banke KfW.
6	Bitovnja	Konjic		25	60	110
7	Vlašić	Travnik		18	50	115
8	Ukupno	Bosna i Hercegovina			358,6	936,17