Veliki požar u Chicagu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Umjetnički prikaz požara. Autor John R Chapin. Originalno objavljeno u časopisu Harper's Weekly

Veliki požar u Chicagu (engleski Great Chicago Fire) je naziv za požar koji je izbio u nedjelju 8. 10. te trajao do ranog utorka 10. 10. 1871. u Chicagu u američkoj državi Illinois. Iako je riječ bila o jednoj od najvećih katastrofa u SAD 19. vijeka, u kojoj je poginulo na stotine ljudi a veliki dio grada do temelja uništen, smatra se da je zahvaljujući potrebi za brzom obnovom dovela do pospješila njegov nagli procvat u jedan od najnaseljenijih i ekonomski najvažnijih američkih gradova.

Požar je izbio u jednoj šupi u nedjelju u 21 sat. Njegovom širenju je pomoglo to što većina građana ispočetka nije shvatila o tome kakva opasnost prijeti gradu, kao i da je lokalna vatrogasna brigada bila fizički iscrpljena gašenjem manjeg požara koji je izbio prethodni dan. Kao najvažniji razlog se, pak, spominje neuobičajeno toplo i sušno vrijeme, kao i snažni sjeverozapadni vjetrovi, te činjenica da je relativno mladi grad gotovo u potpunosti bio sagrađen od drva.

Vatrogasci su prvu dojavu o požaru dobili tek za 40 minuta, ali je dežurni službenik oklijevao objaviti uzbunu jer je vjerovao da je riječ o ranije već izoliranom požarištu. Kada je uzbuna objavljena već je bilo kasno, jer se požar proširio te počeo gutati obližnje kuće. Užareni vjetar je nosio požar prema sjeveroistoku te palio krovove daleko ispred same vatrene linije.

Karta Chicaga s 1871. s uništenim područjima označenim crno

U takvim uvjetima je, usprkos nastojanja gradonačelnika da pozove u pomoć vatrogasce iz susjednih gradova, postalo jasno da se požar ne može ugasiti. On je, neometan, prešao rijeku Chicago i zapalio tamošnje brodove, a zatim potpuno opustošio poslovni centar grada.

Građani su bježali u potpunoj panici.

Požar je ugašen tek kada je u ponedjeljak ujutro počela padati slaba kiša.

Posljedice[uredi | uredi kod]

Zbog visoke temperature je trebalo tek nekoliko dana da se obiđu zgarište i procijene posljedice. Utvrđeno je da je opustošeno područje u dužini od 6 i širini od 1 km. Neupotrebljivim je učinjeno 120 km cesta, 190 km drvenih pločnika, 2000 uličnih svjetiljki te 17500 zgrada. Ukupna šteta je iznosila oko 222 miliona US$, odnosno trećina procijenjene vrijednosti sve imovine u gradu.

Od oko 300.000 tadašnjih stanovnika, njih 90.000 je ostalo bez krova nad glavom.

Na zgarištima je pronađeno 125 leševa, a naknadne procjene su govorile da je u požaru živote izgubilo između 200 i 300 ljudi, što se smatra relativno malim brojem za katastrofu takvih razmjera.

Ekonomske posljedice katastrofe su također nevjerojatno brzo sanirane, s obzirom na strateški važan položaj grada koji je poslovne interese nagnao da vrlo brzo i vrlo mnogo novca ulože u njegovu obnovu.

Povezano[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]