Tipska vrsta
Tipska vrsta (lat. species typica) u zoološkoj nomenklaturi je vrsta čije se ime smatra trajno taksonomski povezanim sa rodom ili podrodom, odnosno vrsta koja sadrži tipski biološki primjerak/(e) pripadajuće vrste.[1] Sličan koncept upotrebljava se za nadrodovske rangove zvane tipski rod.[2]
U botaničkoj nomenklaturi, ovi termini nemaju formalni status po kodesnoj nomenklaturi, ali se ponekad pozajmljuje iz zoološke nomenklature. U botanici, tipski rod je uzorak – primjerak (ili, rijetko, ilustracija), koji je ujedno i tipska vrsta. Vrsta koja ima taj tip može se nazvati tipskim rodom. Rangovi roda i porodice, koji su različite podgrupe ovih rangova, a i neka imena višeg ranga na osnovu imena roda, imaju takve tipove.[3]
U bakteriologiji, za svaki rod označena je tipska vrsta.[4]
Svaki imenovani rod ili podrod u zoologiji, bez obzira da li je ili ne trenutno priznat kao važeće ime, teoreijski je povezan s tipskom vrstom. U praksi, međutim, postoji zaostatak netipiziranih imena definiranih u starijim publikacijama, kada nije bilo potrebno da se navodi tip.
Zoologija[uredi | uredi kod]
Tipska vrsta je i koncept i praktični sistem koji se koristi u klasifikaciji i nomenklaturi (imenovanju) životinja. Vrijednost "tipske vrste" leži u činjenici da je "korijen" posebnog naziva roda. Kad god se takson koji sadrži više vrsta mora podijeliti u više od jednog roda, tipska vrsta automatski se dodjeljuje imenu originalnog taksona jednog od novih taksona, i to onom koji uključuje tipsku vrstu.
Termin "tipska vrsta" reguliran je u zoološkoj nomenklaturi u članu 42.3 Međunarodnog kodeksa zoološke nomenklature, koji defininira tipsku vrstu kao imenujući tip naziva roda ili podroda (imenujući naziv grupe, "tipska vrsta)[5]
Tipska vrsta vezana je trajno za rod svojim formalnim imenom (generičko ime) davanjem samo jedne vrste unutar tog roda, za koji rod je trajno povezana (tj. rod mora uključivati vrstu ako nosi njeno ime). Naziv vrste zauzvrat je teorijski fiksan za tipski uzorak/primjerak.
Naprimjer, tipska vrste za puža roda Monacha je Monacha cartusiana. Taj rod sada se nalazi u porodici Hygromiidae. Tipski rod za nju je Hygromia.
Koncept tipske vrste u zoologiju uveo je Pierre André Latreille.[6]
Citiranje[uredi | uredi kod]
U Međunarodnom kodeksu zoološke nomenklature navodi se da se obavezno mora citirati originalna (dvoimena) tipska vrsta. Član 67.1. Astacus marinus Fabricius, 1775 kasnije je bio označen kao tipska vrsta roda Homarus, koji joj je dao ime Homarus marinus (Fabricius, 1775). Međutim, tipska vrsta Homarus mora uvijek biti citirana upotrebom izvornog imena, tj. Astacus marinus Fabricius, 1775.[1]
Povezano[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 „International Code of Zoological Nomenclature, Fourth Edition, adopted by the International Union of Biological Sciences”. International Commission on Zoological Nomenclature. 1999. Article 67.1
- ↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2007). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.
- ↑ [https://web.archive.org/web/20151115102503/http://www.iapt-taxon.org/nomen/main.php Arhivirano 2015-11-15 na Wayback Machine-u? International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants (ICN) articles 7 through 10 (Melbourne Code, 2012)
- ↑ „Chapter 3: Rules of Nomenclature with Recommendations; Section 4. Nomenclatural Types and Their Designation”, International Code of Nomenclature of Bacteria: Bacteriological Code, 1990 Revision
- ↑ ICZN Code Glossary
- ↑ Claude Dupuis (1974). „Pierre André Latreille (1762–1833): the foremost entomologist of his time” (Portable Document Format PDF). Annual Review of Entomology 19: 1–14. DOI:10.1146/annurev.en.19.010174.000245. Arhivirano iz originala na datum 2019-03-20. Pristupljeno 2017-02-01.