Système de la nature

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Početna stranica Sustava prirode

Sustav prirode, ili Zakoni fizičkog i moralnog svijeta (franc. Système de la nature, ou Des loix du monde physique et du monde moral), filozofsko djelo Paula Henrija Thiryja, barona d'Holbacha (1723.–1789.). Izvorno je objavljeno pod imenom Jeana-Baptistea de Mirabauda, umrlog člana Francuske akademije znanosti. D'Holbach je ovu knjigu napisao i objavio – vjerojatno uz pomoć Diderota,[1] ali uz potporu Jacquesa-Andréa Naigeona – anonimno 1770. godine, opisujući svemir u pojmovima principâ filozofskog materijalizma: um je identificiran s mozgom, ne postoji "duša" bez živućeg tijela, svijet se ravna striktnim determinističkim zakonima, slobodna volja jest iluzija,[2] ne postoje konačni uzroci, a što god se događa zbiva se zato što to neumoljivo mora. Najpoznatije jest to da djelo eksplicitno niječe egzistenciju Boga, tvrdeći da je vjerovanje u više biće proizvod straha, nedostatka razumijevanja i antropomorfizma.

Iako sâm nije bio znanstvenik, d'Holbach je bio znanstveno pismen i pokušao je razviti svoju filozofiju u skladu s poznatim činjenicama o prirodi i znanstvenim spoznajama toga vremena navodeći, primjerice, eksperimente Johna Needhama kao dokaz da se život mogao autonomno razviti bez intervencije božanstva. Njegova filozofija čini kritičnu razliku između mitologije kao više ili manje dobroćudna načina uspostavljanja zakonski uređene misli o društvu, prirodi i njihovim moćima na mase, i teologije. Teologija je naprotiv, kada se ona razdvaja od mitologije podiže moć prirode iznad prirode same i stoga otuđuje ovo dvoje (tj. "prirodu", sve što zaista postoji, od njezine moći, sada personificirane u biću izvan prirode), pogubna sila u ljudskim poslovima bez premca.[3]

Knjiga je u svoje vrijeme bila smatrana ekstremno radikalnom, a popis ljudi koji su pisali pobijanja djela bio je podugačak. Rimokatolička crkva imala je svojeg nadasve istaknutog teologa Nicolasa-Sylvestra Bergiera koji je napisao pobijanje naslovljeno Examen du matérialisme ("Razmatranje materijalizma"). Voltaire je također dohvatio svoje pero radi pobijanja filozofije Systèma u članku "Dieu" u svojem Dictionnaire philosophiqueu, a Fridrik Veliki također je sastavio odgovor na nj. Njegovi su principi sažeto prikazani u popularnijem obliku u d'Holbachovu Bon Sens, ou idées naturelles opposees aux idées surnaturelles.[4]

Sažetak[uredi | uredi kod]

Première Partie // Prvi dio
Poglavlje 1 De la nature O prirodi.
Poglavlje 2 Du mouvement et de son origine. O gibanju i njegovu porijeklu.
Poglavlje 3 De la matière, de ses combinaisons différentes et de ses mouvements divers ; ou de la marche de la nature. O materiji, o njezinim raznim kombinacijama i o njezinim raznolikim gibanjima; ili o smjeru prirode.
Poglavlje 4 Des lois du mouvement communes à tous les êtres de la nature. De l’attraction et de la répulsion. De la force d’inertie. De la nécessité. O zakonima gibanja zajedničkim svim prirodnim bićima. O privlačenju i odbijanju. O sili inercije. O nužnosti.
Poglavlje 5 De l’ordre et du désordre, de l’intelligence, du hasard. O redu i neredu, o inteligenciji, o riziku.
Poglavlje 6 De l’homme ; de sa distinction en homme physique et en homme moral ; de son origine. O čovjeku; o njegovoj razlici u fizičkom čovjeku i moralnom čovjeku; o njegovu porijeklu.
Poglavlje 7 De l’âme et du système de la spiritualité. O duši i sustavu duhovnosti.
Poglavlje 8 Des facultés intellectuelles ; toutes sont dérivées de la faculté de sentir. O intelektualnim sposobnostima; sve su izvedene iz sposobnosti osjećanja.
Poglavlje 9 De la diversité des facultés intellectuelles ; elles dépendent de causes physiques ainsi que leurs qualités morales. Principes naturels de la sociabilité, de la morale et de la politique. O različitosti intelektualnih sposobnosti; one ovise o fizičkim uzrocima i njihovim moralnim kvalitetima. Prirodni principi društvenosti, morala i politike.
Poglavlje 10 Notre âme ne tire point ses idées d’elle-même. Il n’y a point d’idées innées. Naša duša ne izvodi svoje ideje iz sebe same. Ona nema urođene ideje.
Poglavlje 11 Du système de la liberté de l’homme. A morale chrétienne. O sustavu slobode čovjeka. Kršćanski moral.
Poglavlje 12 Examen de l’opinion qui prétend que le système du fatalisme est dangereux. Razmatranje mišljenja koje pretendira da je sustav fatalizma opasan.
Poglavlje 13 De l’immortalité de l’âme ; du dogme de la vie future ; des craintes de la mort. O besmrtnosti duše; o dogmi budućeg života; o strahu od smrti.
Poglavlje 14 L’éducation, la morale et les lois suffisent pour contenir les hommes. Du désir de l’immortalité ; du suicide. Obrazovanje, moral i zakoni dostatni za ograničavanje ljudi. O želji za besmrtnošću; o samoubojstvu.
Poglavlje 15 Des intérêts des hommes ou des idées qu’ils se font du bonheur. L’homme ne peut être heureux sans la vertu. O interesima ljudi ili o idejama koje si on stvara iz sreće. Čovjek ne može biti sretan bez vrline.
Poglavlje 16 Les erreurs des hommes sur ce qui constitue le bonheur sont la vraie source de leurs maux. Des remèdes qu’on leur a voulu appliquer. Pogreške ljudi na kojima grade sreću istinski su izvor njihovih tegoba. O lijekovima koji se mogu primijeniti.
Poglavlje 17 Des idées vraies ou fondées sur la nature sont les seuls remèdes aux maux des hommes. Récapitulation de cette première partie. Conclusion. O istinskim idejama ili onima zasnovanim na prirodi jedini su lijekovi za tegobe ljudi. Sažetak ovog prvog dijela. Zaključak.
Deuxième Partie // Drugi dio
Poglavlje 1 Origine de nos idées sur la divinité Porijeklo naših ideja o božanstvenosti.
Poglavlje 2 De la mythologie et de la théologie. O mitologiji i teologiji.
Poglavlje 3 Idées confuses et contradictoires de la théologie. Zbunjujuće i proturječne ideje teologije.
Poglavlje 4 Examen des preuves de l’existence de Dieu, données par Clarke. Razmatranje dokazâ o egzistenciji Boga koje navodi Clarke.
Poglavlje 5 Examen des preuves de l’existence de Dieu données par Descartes, Malebranche, Newton, etc. Razmatranje dokazâ o egzistenciji Boga koje navode Descartes, Malebranche, Newton, itd.
Poglavlje 6 Du panthéisme ou idées naturelles de la divinité. O panteizmu ili prirodnim idejama božanstvenosti.
Poglavlje 7 Du théisme ou déisme, du système de l’optimisme et des causes finales. O teizmu ili deizmu, o sustavu optimizma i o konačnim uzrocima.
Poglavlje 8 Examen des avantages qui résultent pour les hommes de leurs notions sur la divinité, ou de leur influence sur la morale, sur la politique, sur les sciences, sur le bonheur des nations et des individus. Razmatranje o prednostima koje proizlaze iz ljudskih misli o božanstvenosti, ili o njihovu utjecaju na moral, politiku, znanost, sreću naroda i pojedinaca.
Poglavlje 9 Les notions théologiques ne peuvent point être la base de la morale. Parallèle de la morale théologique et de la morale naturelle. La théologie nuit aux progrès de l’esprit humain. Teološke misli ne mogu biti osnova morala. Usporedba teološkog morala i prirodnog morala. Teologija šteti napretku čovječjeg uma.
Poglavlje 10 Que les hommes ne peuvent rien conclure des idées qu’on leur donne de la divinité de l’inconséquence et de l’inutilité de leur conduite à son égard. Da ljudi ne mogu ništa zaključiti o idejama koje im daje božanstvenost o nedosljednosti i uzaludnosti njihova ponašanja prema njemu.
Poglavlje 11 Apologie des sentiments contenus dans cet ouvrage. De l’impiété. Existe-t-il des athées ? Apologija osjećaja sadržanih u ovom djelu. O bezbožnosti. Postoje li ateisti?
Poglavlje 12 L’athéisme est-il compatible avec la morale ? Je li ateizam kompatibilan s moralom?
Poglavlje 13 Des motifs qui portent à l’athéisme ce système peut-il être dangereux ? Peut-il être embrassé par le vulgaire ? O motivima koji vode ateizmu, može li taj sustav biti opasan? Mogu li ga prigrliti neuki?
Poglavlje 14 Abrégé du code de la nature. Sažetak prirodnog koda.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Vidi Virgil V. Topazio, "Diderot's Supposed Contribution to D'Holbach's Works", u Publications of the Modern Language Association of America, LXIX, 1, 1954., str. 173-188.
  2. System of Nature sv. 1, pogl. XI. "Of the System of Man's free agency": "In despite of the gratuitous ideas which man has formed to himself on his pretended free-agency; in defiance of the illusions of this suppose intimate sense, which, contrary to his experience, persuades him that he is master of his will, -- all his institutions are really founded upon necessity: on this, as on a variety of other occasions, practice throws aside speculation."
  3. System of Nature, pogl. I. Bitno sažet oblik onoga što je Robert Richardson također utvrdio u predgovoru koji je sažeo iz svojeg prijevoda pogl. I.
  4. Open Library (pdf na francuskom). Amsterdam, 1772.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]