Svaneti

Izvor: Wikipedia
Gornji Svaneti
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Ushguli Svaneti 1823.jpg

 Gruzija

Gornji Svaneti na karti Gruzija
Gornji Svaneti
Gornji Svaneti
Lokacija Svanetija u Gruziji
Registriran: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iv, v
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Svaneti (gruzijski: სვანეთი) ili Svanetija (antički Suania) je povijesna pokrajina Gruzije na sjeverozapadu zemlje, južni obronci Kavkaza, koja je naseljena Svanima, etnička podgrupa Gruzijaca. Područje je poznato po slikovitim krajolicima i originalnoj srednjovjekovnoj arhitekturi od 9. do 12. stoljeća, zbog čega je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1996. godine.

Mestia ispod planina Tskhrakzagari (მთა ცხრაკზაგარი) i Kaskari (მთა კასკარი)

Zemljopis[uredi - уреди]

Mestia 1870-ih

Svaneti su okruženi vrhovima od 3000 do 5000 m visine i to je najviše naseljeno područje Kavkaza. Četiri od 10 najviših vrhova Kavkaza se nalaze u ovom području (Šhara 5201 m, Tetnuldi 4974 m; Šota Rustaveli 4960 m; i Ušba 4710 m). Povijesno i zemljopisno Svaneti je podijeljen na Gornji Svaneti (Zemo Svaneti, danas pokrajina Mestia) i Donji Svaneti (Kvemo Svaneti, danas pokrajina Lantehi). Krajolik Svanetija čine planinski vrhovi odvojeni dubokim klancima gornjih tokova rijeka (Enguri, Cxenis-c’q’ali, Kodori, Kuban i Baksan) i većina leži na visini oko 1800 m.

Povijest[uredi - уреди]

Svane spominje još starogrčki povjesničar Strabon kao podanike starovjekovnog kraljevstva Kolhide koju je 552. godine naslijedilo Kraljevstvo Lazika (Egrisi), te Kraljevina Abhazija u 8. stoljeću koje je u ranom 11. stoljeću postalo Kraljevina Gruzija. Svaneti je postala vojvodstvo (saeristavo) kojom je upravljao vojvoda (eristavi). Za vrijeme zlatnog doba vladavine gruzijske kraljice Tamar (1184.-1213.) u Svaneti je procvala crkvena arhitektura, a Svani su bili poznati kao sjajni ratnici, a njihov ratni barjak je nazvan Lemi (lav) zbog svog oblika.

Kako Mongoli u vrijeme svoje invazije nikada nisu uspjeli zauzeti Svaneti, ovo područje je postalo svojevrsno utočište Gruzijaca. Propašću Gruzijskog kraljevstva 1460-ih, obitelj Dadeškelijani je u Gornjem Svanetiju osnovala samostalnu kneževinu, dok je Donji Svaneti pripao Megrelskim kneževima Dadijanima. Knez Tsioq’ Dadeškelijani je 1833. godine potpisao sporazum kojim je Gornji Svaneti postao protektoratom Ruskog Carstva. Nakon dinastijskih razmirica, Rusi su nasilno zauzeli Svaneti i ukinuli kneževinu 1876. godine. Svaneti je tada podijeljen na dvije pokrajine, Mastia i Lantekhi.

God. 1921. Svani su organizirali neuspješni "Svanski ustanak" protiv sovjetske vlasti.

Nakon katastrofalne lavine 1987. godine koja je ubila oko sedamdesetak ljudi, sovjetske vlasti su pokrenule plan premještanja oko 2,500 svanskih obitelji u istočnu Gruziju. Raspad SSSR-a i Gruzijski građanski rat su doveli do velikih društveno-gospodarskih problema na ovom području. Zabačeno planinsko područje je postalo sklonište za razne vrste kriminalaca koji prijete eventualnim turistima. Zbog toga je Gruzijska vlada pokrenula veliku policijsku akciju protiv kriminala u regiji u ožujku 2004. godine, nakon koje se situacija bitno popravila[1].

Izvori[uredi - уреди]

  1. Protukriminalna operacija predsjednika Haileda u Svanetiju na civil.ge ((en)) Posjećeno 14. ožujka 2011.

Poveznice[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Koordinate: 42°17′50″N 42°45′40″E / 42.29722, 42.76111