Slobodni softver

Izvor: Wikipedia

Slobodan softver ili u engleskom originalu free software, definisan od strane Free Software fondacije, je softver koji se može koristiti, kopirati, mjenjati i redistribuirati bez ikakvih restrikcija. Sloboda od restrikcija je centralni koncept, a suprotno je od slobodnog softvera koji je vlasnički softver (ne odnosi se na razliku da li softver košta ili ne). Uobičajni način distribucije softvera kao slobodnog je za softver koji je licenciran pod slobodnom licencom (ili kao javno vlasništvo), te da je izvorni kod javno dostupan (za kompajlirani jezik).

Slobode[uredi - уреди]

Slobodni softver ukazuje na slobodu korisnika da pokreće, presnimava, distribuira, proučava, mijenja i poboljšava softver. Još određenije, ukazuje na četiri vrste sloboda za korisnike softvera:

  • Sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe (sloboda 0).
  • Sloboda proučavanja rada programa, i prilagodbe istog vašim potrebama (sloboda 1). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to.
  • Sloboda distribuiranja presnimaka, da biste mogli pomoći svomu bližnjemu (sloboda 2).
  • Sloboda poboljšavanja programa i ustupanje vaših poboljšaka javnosti, za blagodat cijele zajednice (sloboda 3). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to.

Program je slobodni softver ako korisnici istog imaju sve te slobode. Prema tome, možete slobodno distribuirati presnimke, s preinakama ili bez njih, bez naplate ili s naplatom troškova distribucije, svakome svugdje. Biti slobodnim činiti sve to znači (između ostalog) da ne morate tražiti dopuštenje ni platiti za njega.

Primjeri[uredi - уреди]

  • autor programa može dati svoj kôd javnosti na uporabu, takav kôd nazivamo otvorenim kodom (eng. open source). Prevođenje izvornog koda u strojni jezik pravo je korisnika
  • autor koda može dati javnosti osim izvornog koda i prevedeni kod za jednu (ili više) hardverskih platformi/operacijskih sustava
  • autor može dati kod javnosti besplatno na korištenje, a može naplaćivati prevedene programe koje je on sam preveo (primjer je Xchat IRC klijent, koji ima otvoreni kod, izvršna inačica za linux je također besplatna, dok inačica za Windows OS se naplaćuje. No kako je izvorni kod besplatan, postoje na Internetu i neslužbene inačice za Windows-e, koje su besplatne za korištenje.)
  • autor (ili druge osobe/tvrtke) mogu naplaćivati medij, odnosno tiskane upute/priručnike na kome distribuiraju programe/izvorni kod slobodnog softvera, odnosno koji se prodaju zajedno u paketu


Linkovi[uredi - уреди]