Skakavci

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg "Skakavac" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Skakavac (razvrstavanje).
Skakavci
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Potkoljeno: Hexapoda
Razred: Insecta
Podrazred: Pterygota
Infrarazred: Neoptera
Red: Orthoptera
Podred: Caelifera
Ander, 1936
Područje života
Porodice

Tridactylidae
Tetrigidae
Pamphagidae
Pyrgomorphidae
Acrididae

Skakavci (također i šaške, naziv za većinu pripadnika reda ravnokrilaca)[1] (Caelifera) su podred srednjih do velikih (najčešće duljine između 1 i 7,5 cm) kukaca karakterističnih po izrazito dugim i snažnim stražnjim nogama koje im omogućuju skakanje (po čemu su nazvani) na udaljenosti i 20 puta veće od njihove duljine .

Izgled[uredi - уреди]

Europski skakavac (Locusta migratoria) je migratorna vrsta. Jedinke imaju jak nagon da se drže u jatima, pri kretanju slijede prethodnike.)
Crvenokrili skakavac (Psophus stridulus) tijelo joj je zaštitne boje poput tla, a kad poleti pokažu se crvena stražnja krila.
Glasanje koje je Vladimir Nazor opisao riječima: „Čegrtale su šaške u žitu; treptale su i zvučale kao žice od zlata…"[2]
Egipatski skakavac (Anacridium aegyptium) je migratorna afrička vrsta koja se povremeno pojavljuje primorju.
Obični poljski skakavac (Chorthippus brunneus)

Tijelo im je usko (bočno stisnuto), nitasta ticala kratka, oči velike. U ustima imaju dvije vilice prilagođene za kidanje i žvakanje. Leđna pločica prvog prsnog kolutića im je povećana i strši kao štit preko srednjeg dijela tijela. Prednja krila su uska i kruta, stražnja su šira i elastičnija. Lete najčešće samo na male udaljenosti i obično pritom proizvode štropotavi šum. Timpanalni organi (organi sluha) smješteni su u prvom kolutiću zatka. Skakavci proizvode čegrtanje stridulacijskim organima tako da povlače nazubljenu izbočinu stražnjih bedara preko izbočenih rebara prednjih krila. U nekih vrsta čegrtati mogu i ženke, samo tiše. Ženke su veće od mužjaka.

Prehrana[uredi - уреди]

Hrane se različitim dijelovima biljaka. Ako se jako razmnože mogu prouzročiti štetu.

Ličinke[uredi - уреди]

Ženka kratkom leglicom polaže jaja u rupicu koju iskopa u zemlji. Jaja u zemlji prezimljuju, a razvijaju se tek kad zatopli. Izležene ličinke izlaze iz zemlje, i odmah nalikuju odraslima (samo što su sitne i nemaju krila). Hrane se biljem. Postupno (s oko 5 presvlačenja) se preobražavaju u odraslog skakavca.

Rasprostranjenost[uredi - уреди]

Rašireni su po cijelom svijetu osim hladnih područja oko sjevernog i južnog pola. Najčešće nastanjuju polja i livade. Neke su vrste migratorne.

Vrste[uredi - уреди]

Postoji više od 11 000 vrsta. Najveća vrsta Tropidacris cristata ima tijelo dugo 12 cm, a promjer krila 23 cm. Najpoznatija porodica pravi skakavci (Acrididae) u Hrvatskoj je zastupljena sa 70 vrsta. Porodice Pyrgomprphoidae, Tridactylidae, Tetrigidae su zastupljene manjim brojem vrsta.[3]

Stručna književnost[uredi - уреди]

  • Ožanić, Stanko. Skakavci, C. kr. Namjesništvo dalmatinsko, Nagragjena tiskarnica Vitaliani, Zadar, 1911.[4]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Ravlić, Slaven (gl. ur.) Hrvatska enciklopedija, Pri – Sk, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-6036-39-4
  2. Nazor, Vladimir. Djela Vladimira Nazora, 11. knj., Hrvatski nakladni zavod, Zagreb, 1950., str. 273.
  3. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci : biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999., ISBN 953-0-30824-8
  4. Ožanić, Stanko. Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti : prilozi za povijest poljoprivrede Dalmacije; priredili: A. Tambača i D. Morović, Društvo agronoma NRH – Podružnica Split, Split, 1955., str. 71.

Vanjski linkovi[uredi - уреди]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Šaške
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Caelifera
Wiktionary-logo-en.png Potražite izraz Skakavac u W(j)ečniku, slobodnom rječniku.