Razgovor:Fitna (film)

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Fitna (film).

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno. Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu. Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~). Novi ste na Wikipediji? Dobrodošli! Pročitajte naš uvodni tečaj. Budite pristojni Pretpostavite najbolju namjeru Bez osobnih napada Pružajte dobrodošlicu Rad na člancima Šta Wikipedija nije Neutralni stav Provjerljivost Biografije živih ličnosti

Ateisti Srbije

Niko u udruženju Ateisti Srbije ovaj film nije ni pogledao, ali čak i da jeste, udruženje Ateisti Srbije nije nikada izdalo ni jedno jedino saopštenje u vezi sa ovim filmom. Ja sam potpredsednik ovog udruženja.--Ateista (razgovor) 13:54, 2 august 2016 (CEST)

Hmmm... Međutim, ništa u njemu izneto nije neistinito. ("Veliki Prasak", jun 2015, broj 14, str. 9.) Svejedno, ne vidim problem u uklanjanju rečenice ne zato što nije bilo reference (iako evidentno jest točno), nego zato što se potpredsednik udruženja otvoreno ograđuje. Greške se događaju svima, lijep pozdrav. --Orijentolog (razgovor) 01:39, 4 august 2016 (CEST)

o.O Dakle, jedna rečenica "Međutim, ništa u njemu izneto nije neistinito." u jednom članku čiji autor NIJE član Udruženja Ateisti Srbije, u jednom broju časopisa udruženja, je referenca za neistinu da je film dobio pohvale od tog udruženja??? Se vi šalite ovde ili...? o.O--Ateista (razgovor) 21:05, 11 august 2016 (CEST)

[1] Pre nego sto ista napisem ovo ne bih zaboravio. --Kolega2357 (razgovor) 22:00, 11 august 2016 (CEST)

Nigdje u članku nije stajalo da je film dobio pohvale od udruženja, već u publikacijama udruženja. Uz malo osnova logike nije teško shvatiti da autor nekog osvrta iz Velikog praska nije nužno i član udruženja koje izdaje isti, a to što samo udruženje daje medijski prostor raznoraznim neznalicama, mediokritetima i teoretičarima zavjera je druga priča. Ponavljam, za svaku pohvalu je ograditi se od takvih. Ne radi se samo o jednom članku iz jednog broja, sličan osvrt je i "Trojanski konj" (br. 4, novembar 2012) koji uz apologijsku viktimizaciju također vjerno prenosi brojne detalje iz filma. --Orijentolog (razgovor) 00:23, 12 august 2016 (CEST)

POV

Dosta dugo sam razmišljao da li da interveniram glede ovog članka, što zbog silnog uloženog truda, što zbog bojazni da bi se autor mogao osjetiti uvrijeđenim, što mi svakako nije namjera, ali mišljenja sam da ovaj članak ima problema s neutralnošću.

Da bude jasno, generalno se slažem da je film "Fitna" pamflet, koji nije imao za cilj iznijeti ili istražiti istinu o islamu. Cilj mu je prvenstveno politički što je pogotovo vidljivo u drugom dijelu filma, ali moje i bilo čije mišljenje je ovdje nebitno. Problem je da je u članku naveden niz izjava raznih javnih ličnosti koji je izvučen iz konteksta, a naišao sam i na nekoliko navoda koji su (koliko je meni poznato) netočni. Evo samo nekoliko njih:

1. Na više se mjesta navodi da je Geert Wilders namjerno pokušao izazvati nerede i nasilje izazivajući muslimane da se nasilno obračunaju sa "zapadnjacima". To je navedeno u poglavljima "Komparativna analiza" (... dok kod Wildersa nije bilo nikakvog pokusa već je poučen neredima iz Danske namjerno pokušao izazvati iste u svojoj zemlji.), "Rast popularnosti" (Usprkos rastu popularnosti, najvećim Wildersovim neuspjehom smatra se izostanak toliko priželjkivanih nereda i većih političkih promjena.), "Reakcije u Nizozemskoj" (Najvećim neuspjehom Fitne drži se činjenica da film nije izazvao nikakve nasilne reakcije i nerede,[374] usprkos žarkim željama samog Wildersa...)

Kao izvori se navode: Cherribi, Sam (2010). In the House of War: Dutch Islam Observed. i An Obsession Renewed: Islamophobia in the Netherlands, Austria, and Germany". u: Esposito, John L.; Kalin, ‎Ibrahim. Islamophobia: The Challenge of Pluralism in the 21st Century. Oxford; New York: Oxford University Press kojima nemam pristup, pa ne mogu provjeriti navode, te doktorska dizertacija VISUALIZING UNCERTAINTY: OPPOSITION TO ISLAM IN THE NETHERLANDS THROUGH THE LENS OF FITNA: THE MOVIE Alexsandre Brown koja je javno vidljiva. U njenoj dizertaciji su nigdje ne navodi da je Wildersova namjera bila izazvati nerede i nasilje, navodi se u suštini da je opće mišljenje da je loša estetska kvaliteta uratka na granici karikature zaslužna da nije došlo do reakcije muslimanskih ekstremista. Nigdje se ne spominje Wilders. Ne bi volio da je tako i u drugim referencama kojima nemam pristup.

Wilders je nizozemski političar i, prema zakonima njegove zemlje, njegovo bi političko djelovanje vjerojatno bilo zabranjeno da namjerno i izravno potiče na nasilje. On je sam izjavio za BBC da ne želi imati veze s ikakvim nasiljem:

" He told the BBC his intention had only ever been "to have a debate about freedom of speech and the threat of Islamisation of our Western societies". "It's not my intention to have anything at all to do with violence," he said. "On the contrary, I despise violence - I just want a debate."

http://www.bbc.com/news/world-europe-11443211

2. U poglavlju "Rast popularnosti" navodi se slijedeće: "Fitna je svejedno prouzročila porast islamofobije u Nizozemskoj, polarizaciju društva, paljenje džamija i izraženiju diskriminaciju muslimana.[375]" Izjaviti da je Fitna izravni ili neizravni razlog paljenja džamija u Nizozemskoj, kao i porasta islamofobije i diskriminacije muslimana je navod bez dokaza. Ne može se dokazati uzročno-posljedična veza između prikazivanja filma i ovih pojava, za takvo što dokazati potrebna je ili statistička analiza jer je napada bilo i prije i poslije prikazivanja filma i moguće je da su vezani i za niz drugih pojava (ubojstvo Thea van Gogha, napadi ISIS-a u Evropi, migrantska kriza itd.) ili da su napadači direktno preuzeli odgovornost i izjavili da su to učinili zbog Fitne, kao što to učinio je ubojica Thea van Gogha ili napadači na Charlie Hebdo.

3. U poglavlju "Pozitivne reakcije" i drugim dijelovima članaka nastoji se simplificirano prikazati, gotovo manihejska podjela na protivnike filma - umjerene muslimanske udruge i borce za ljudska prava s jedne strane i pobornika filma - neofašista, neocionista i novoateista s druge strane i pritom se selektivno izvlače rečenice pojedinih ličnosti kako bi se to dokazalo. Realnost je puno artikuliranija. Pozitivne reakcije se u biti mogu podijeliti u nekoliko skupina: oni koji daju nekritičku podršku sadržaju filma potencirajući diskriminirajući i rasistički diskurs spram muslimana, a to su uglavnom neonacističke i ultrakonzervativne skupine; oni koji daju podršku Wildersu u denunciranju najekstremnijih pojava unutar islama iako se ne slažu da je islam kao takav krivac za iste pojave; i oni koji brane Wildersovo pravo na izražavanje iako se ne slažu sa sadržajem filma, što je po mom mišljenju legitimno i što je potvrđeno i presudom nizozemskog suda. Tako se sve trpa u isti koš i radi papazjanija od vrlo različitih društvenih skupina imputirajući da su svi isti. Detaljnije sam proučio izjave Dawkinsa i Harrisa koji su mi odudarali od drugih ličnosti i primijetio koliko su njihove izjave izvučene iz konteksta, na granici manipulacije. Navedena Dawiknsova izjava u članku je samo jedan mali dio šire izjave koja otprilike glasi (neću ići prevoditi cijelu ćitabu nego iznijeti smisao): "Možda je Geert Wilders u prošlosti izrekao stvari koje se mogu opisati "odvratnim ili rasističkim", ali u svjetlu samog filma Fitne, ne vidim razloga prišivanja tako ekstremnih epiteta. Ima mnogo toga odvratnoga u filmu, ali sve odvratno je u citatima ekstremističkih religijskih propovjednika, nekih stihova Kurana i prikazima atentata i egzekucija za koje pretpostavljam da su istiniti i istinito izneseni. Mnogi spočitavaju da su izvučeni iz konteksta, ali baš bi volio da mi netko objasni "kontekst" koji takve odvratne citate i radnje opravdava i da li to uopće išta mijenja. Ponavljam, možda je Wilders učinio stvari za koje ja ne znam i koje zaslužuju osudu, ali u samom filmu ja ne vidim ništa prekorljivo i ne vidim zašto bi mu se trebalo krivično suditi. Geert Wilders, ako se naposljetku ispostavi da si rasist ili provociraš samo radi provokacije ja ću povući svoj respekt prema tebi, ali u svijetlu samog filma Fitna ja te pozdravljam kao hrabrog čovjeka, koji je imao "muda" suprotstaviti se monstruoznom neprijatelju." http://www.huffingtonpost.co.uk/john-sargeant/richard-dawkins-fitna-geert-wilders_b_3729214.html Očigledno je da Dawkins ne smatra islam monstruoznim neprijateljem, nego odvratne pojave unutar islama koje se služe islamom kao pokrićem, a njegova su negacija, te staje u obranu Wildersovog prava na izražavanje. Strpati Dawkinsa u isti koš s nacistima, kastrirajući njegove izjave krajnje je tendenciozno.

Što se Harrisa tiče, u članku se navodi da je Sam Harris izjavio da je film "nekontroverzan". Harris je točno rekao slijedeće: "Film se smatra ofenzivnim jer preklapa prikaze muslimanskog nasilja s citatima iz Kurana. Pošto počinitelji tog nasilja u pravilu citiraju iste te stihove kao opravdanje za njihovo nasilje, samo opisivanje ove veze u filmu ne bi trebalo biti kontroverzno. Kontroverzno ili ne, u svakom bi slobodnom društvu trebali svakako očekivati od političara i novinara da gorljivo brane Wildersovo pravo da stvori takav film. Ali trebali bi živjeti na drugom planetu, planetu na kojem se ljudi ne odriču s veseljem svojih najtemeljnijih sloboda u ime "religijske osjetljivosti"". http://www.huffingtonpost.com/sam-harris/losing-our-spines-to-save_b_100132.html Očigledno je da Harrisova izjava ne ide u smjeru nekritičkog branjenja sadržaja filma, već u smjeru zaštite prava na izražavanje. Ovako kako je navedeno u članku je tendenciozno.

4. Postoji i cijeli niz sitnica koje čine da se članak odmiče od neutralnosti, npr. uporno etiketiranje raznih javnih ličnosti prije iznošenje njihovih izjava (ultrakonzervativni aktivist je rekao..., neocionistički režiser je rekao...) to je kršenje principa WP:LABEL.

5. Na engleskoj wikipediji postoji živa rasprava da li da se uopće ovaj film definira propagandnim, a ovdje ga se olako definira ne samo propagandnim već mu se imputira manipulacija, teorije zavjere, obmane, dezinformacije što je u najmanju ruku diskutabilno...

Ponavljam još jednom, jer već vidim da će se na mene srušiti optužbe, osuđujem sadržaj ovog filma i mislim da u njemu postoji velika doza, da se tako izrazim, "manipuliranja video-montažom", ali činjenica je da ovaj članak isto tako ima problema s POV-om, što bi svakako trebalo ispraviti, pogotovo ako se pretendira da članak bude izabran. Spreman sam pomoći Orijentologu i drugim suradnicima da riješimo ove probleme što prije.--Wolmar (razgovor) 14:04, 3 august 2016 (CEST)

Za informaciju, članak sadrži apsolutno svaku informaciju objavljenju u akademskim publikacijama zadnjih osam godina. Knjige i naučni časopisi, od engleskih i njemačkih do indonezijskih, ama baš sve. Slobodno izvoli naći nešto što kontrira podacima, uz naravno akademsku afilijaciju autora i po mogućnosti stručno izdanje (na čemu sam jako inzistirao u članku). Redom:

(1) U literaturi stoji da je želio izazvati nerede i tako podići popularnost:

For example, Klausen herself notes that "the newspaper's idea was to test whether Muslims were attempting to dictate to the general public what could or could not be said about Islam." This was not Wilders's intent, since he already anticipated the climate of response his film would produce. He had at least two prior and vivid models of that response - Submission and Dutch cartoons themselves. Fitna, for Wilders, was not an experiment in public response.

– Cherribi (2010), str. 207; Cherribi (2011), str. 49.

Brown navodi više razloga neuspjeha, a ono sa str. 37. odnosi se na izjavu državnog sekretara Ahmeda Aboutaleba. To što Wilders sam kaže nema nikakvu težinu jer na više je mjesta evidentno da se radi o teškom manipulatoru. Dolje u filmskim odgovorima fino stoji da uporno izbjegava javne debate i samo drži monologe. Također, spominje se da mu je NMO nudila prikazivanje na svom kanalu, što je odbio.

(2) Dokazi leže u članku, stoji jasno da su ankete pokazale da je 49% Nizozemaca nakon gledanja filma vjerovalo da je film točan, zatim imamo desetke individua koji su se tužili jer su imali problema na poslu, univerzitetu, školama i dr. (bilo je i sudskih prijava).

(3) Nisam ja taj koji je kastrirao izjavu, vidi sam:

The following is somewhat surprising report about the fierce but still liberal atheist Richard Dawkins: /Dawkins is [...] on record praising the far-right Dutch politician Geert Wilders, a man who says that he “hates Islam” and that Muslims who desire to remain in the Netherlands should “rip out half of the Koran” (Later, he blabbed that the Muslim holy book should be banned entirely). The peroxide-blonde leader of the Party of Freedom, who faced trial in 2009 for hate speech, produced an amateurish flick called “Fitna” the year before. The 17-minute film was chockablock with racist images such as Muhammad’s head attached to a ticking time bomb and juxtapositions of Muslims and Nazis. For Dawkins, it was pure bliss. “On the strength of ‘Fitna’ alone, I salute you as a man of courage who has the balls to stand up to a monstrous enemy,” he wrote./ This astonishing connection between liberal secularism and right-wing extremism does not primarily built on general anti-theistic and anti-religious doctrines, for which Dawkins and others have become so famous. But their distaste for religion opens up a new space, in which a deluded view of cultural inevitably bring monumental Christianity back on the scene as a good force. Nathan Lean has pointed at the obvious problem: “How the New Atheists' anti-Muslim hate advances their belief that God does not exist is not exactly clear.” Lean continues: /How the New Atheists’ anti-Muslim hate advances their belief that God does not exist is not exactly clear. In this climate of increased anti-Muslim sentiment, it’s a convenient digression, though. They’ve shifted their base and instead of simply trying to convince people that God is a myth, they’ve embraced the monster narrative of the day. That’s not rational or enlightening or “free thinking” or even intelligent. That’s opportunism. If atheism writ large was a tough sell to skeptics, the “New Atheism,” Muslim-bashing atheism, must be like selling Bibles to believers. After all, those who are convinced that God exists, and would otherwise dismiss the Dawkins’ and Harris’s of the world as hell-bound kooks, are often some of the biggest Islamophobes. It’s symbiosis — and as a biologist, Dawkins should know a thing or two about that./ In another context Richard Dawkins has gone even farther ans posed a question that clearly reveals his xenophobic logic in which positive ideas about Western Christianity represent an active force (...)

– Martinson (2015), str. 23.-24.

Doduše, u ovom slučaju može se ponešto preformulirati, predloži sam kako. Međutim, da ćemo izbjegavati da se Dawkins i Harris redovno služe retorikom koja je identična neokonima pa čak i gorima, ne dolazi u obzir.

(4) Nigdje se ne spominje "ultrakonzervativni", spominju se samo konzervativni i neokonzervativni. Poanta članka je da se radi jasna distinkcija od ekstremista. Zato se spominje salafistička džamija al-Tevhid i salafistički aktivist Abdul-Rehman Salem, a ne islamski aktivist. Zato se spominje neokonzervativni DHFC i EMET i neokonzervativci Daniel Pipes i Norman Podhoretz, a ne konzervativni (britanski konzervativci su vidimo osudili film). Zato se spominju neocionisti Avigdor Lieberman i Arje Eldad, a ne Izraelci ili cionisti. Izraelski (shodno tome i cionistički) Kneset je odbio prikazivanje filma. Konačno, zato se spominje ateistički aktivist Vincent van der Lem i neoateistički milje Dawkinsa i Harrisa. Uostalom, svi ti epiteti se decidirano javljaju u literaturi.

(5) Rasprava na engleskoj Wikipediji me ne zanima ni 1% jer to oko propagandnog filma svodi se na subjektivne stavove, a ovdje je potkrijepljeno sa sedam radova. Od gotovo 2000 referenci i 60-ak stručnih osvrta koliko ih postoji u ovom članku, tamo nije preuzet niti jedan jedini. Da ne govorimo o bizarnoj kategorizaciji "dokumentarca" i "kritike" (što se u literaturi izričito osporava). --Orijentolog (razgovor) 16:10, 3 august 2016 (CEST)

Orijentolog, prije nego nastavimo raspravu, da li se slažeš da stavimo predložak "POV" na stranicu za razgovor dok se situacija ne riješi? Tako ćemo izbjeći da predložak visi na članku, što je neugodno. Zamolio bi te i još nešto, da li privatno imaš ovu literaturu u pdf.? Ako da, da li mi je možeš poslati na mail? (poslati ću ti moj mail ako pristaneš) Kad nađem vremena, odgovoriti ću ti na ovo gornje. Mislim da možemo naći riješenje, vjeruj mi ako postoji dokaz da je Wilders namjerno htio izazvati nemire, nitko sretniji od mene da to stavimo u članak, ali ono gore što si naveo je mišljenje treće osobe (pa bio on i akademik), a ne izravan dokaz da je Wilders imao nasilne namjere. Isto tako i ovo o Dawkinsu, mišljenje treće osobe, a za razliku od prethodnog slučaja, tu imamo i izravnu Dawkinskovu izjavu koja se dakako može analizirati. Pokušati ću preformulirati ovo o Dawkinsu (vjerojatno sutra), jer sam skinuo cijelog Martinsa pa imam uvid o čemu se radi, pa ćemo zajedno vidjeti da li je ok.--Wolmar (razgovor) 16:39, 3 august 2016 (CEST)

Predlažem administratorima da zaštite članak bez predloška "POV", ali da ga privremeno puste na SZR.--Wolmar (razgovor) 16:44, 3 august 2016 (CEST)

 Urađeno --OC Ripper (razgovor) 16:47, 3 august 2016 (CEST)

Wolmar, stavio sam nedostaje referenca] iza izjave. --Orijentolog (razgovor) 16:50, 3 august 2016 (CEST)

Umjesto da šaljem na e-mail, stavit ću traženi dio na uvid svima: Cherribi (2011), str. 49. Na temelju iste knjige (plus Klausen:2009) sam napravio i ovu izmjenu. --Orijentolog (razgovor) 01:29, 4 august 2016 (CEST)

1. Glede Wildersove intencije da izazove nasilne reakcije muslimana (točka 1), to je uistinu referencirano u literaturi (Cherribi), i iako ja osobno držim da je to osobno mišljenje Cherribija (a i moje), previše mi je labavo kao dokaz. Bilo bi bolje da smo imali neku izravniju izjavu samog Wildersa, ali ok mislim da ovo može ostati. Čisto kao savjet Orijentologu, radi povećanja dojma neutralnosti, moglo bi se staviti: "Po mišljenju tih i tih, kod Wildersa nije bilo nikakvog pokusa već je poučen neredima iz Danske namjerno pokušao izazvati iste u svojoj zemlji." i izbaciti navode u drugim djelovima članka o željama Wildersa da izazove nerede. Orijentolog, odluči ti sam.

2. U točci 2 moje kritike naveo sam da ne vjerujem da je Fitna prouzročila porast islamofobije u Nizozemskoj, polarizaciju društva, paljenje džamija i izraženiju diskriminaciju muslimana i da jedino što bi to moglo dokazati je statistička analiza korelacije između prikazivanja filma i porasta nasilja. U članku postoji nekoliko statističkih analiza koje sam proučio. Istina je da su ankete na dan premijere pokazale da 49% Nizozemaca misli da je film istinit (što ne opravdava gornji navod). Detaljna statistička analiza Boomgaardena i Vliegentharta pokazala je niz interesantnih činjenica koje su i mene iznenadile, prije svega izuzetno jak utjecaj medija na formiranje stava Nizozemaca. Ukratko, dokazano je da pojedinci koji su imali apriorni pozitivni stav prema filmu, još su više učvrstili svoj stav nakon gledanja filma i povećali netoleranciju prema muslimanima. Obrnuto se desilo s onima koji su imali apriorni negativni stav, nakon gledanja filma njihova netolerancija prema muslimanima se smanjila. Izloženost masmedijima je samo potencirala ovaj efekt, a pošto su masmediji uglavnom bili kritični prema filmu i samom Wildersu, imali su opći efekt smanjivanja diskriminacije prema muslimanima (što opet ne opravdava gornji navod). Referenca iza one rečenice o islamofobiji, paljenju džamija itd. vodi na peto poglavlje knjige Rights for Others: The Slow Home-Coming of Human Rights in the Netherlands Barbare Oomen. Tamo se u biti tvrdi nešto drugo. Tvrdi se da je Nizozemska doživjela povećanje islamofobije još od atentata na Twin Towerse na ovamo, s povećanjem polarizacije društva, paljenja džamija i izraženije diskriminacije muslimana na poslu i u školi. Wildersov (filmski) izražaj služi kao primjer ove promjene političke klime i prema mišljenju njegovih tužitelja čak pomaže uzrokovati ga. (link) Ovdje smo vrlo daleko od prvobitne izjave o izravnoj korelaciji. Toplo savjetujem uklanjanje ove rečenice.

3. U svjetlu ove rečenice: "Doduše, u ovom slučaju može se ponešto preformulirati, predloži sam kako. Međutim, da ćemo izbjegavati da se Dawkins i Harris redovno služe retorikom koja je identična neokonima pa čak i gorima, ne dolazi u obzir.", želim napomenuti da ovdje nije pitanje kakvom se retorikom općenito služe Harris i Dawkins, niti me to zanima. Ovdje su bitne izjave njih dvojice isključivo u ovom slučaju (točka 4). Dawkinskovu je izjavu Martins izvukao iz konteksta kako bi potkrijepio svoju tezu o "braku iz interesa" između neokonzervativaca i novoateista. Martins je, barem u tom slučaju, manipulirao i ta je manipulacija prenijeta u članak s tim istim Martinsom kao referencijom (zato društvene znanosti i imaju problem, mišljenje akademika se uzima kao "dokaz" iako ostaje samo mišljenje). Dawkinskova izjava je bila artikuliranija, kao što sam prije iznio. Harrisova izjava čak i nije referencirana a iz izvora možemo vidjeti da je imala sasvim drugačije značenje. Preformulirao sam taj dio o njima u skladu s njihovim izvornim izjavama. Na svu sreću, iz članka je "ispala" ona rečenica o Udruzi ateista Srbije, tako da imamo jedan problem manje.

4. Ako ti kažeš da je u literaturi uobičajeno da se prefiks -neo koristi za ekstremističku verziju određenog političkog stava, u redu, vjerujem ti na riječ. Kao kodificiranje ekstremizma mi je nelogično, jer prefiks -neo znači "novi" što nužno ne znači i ekstremniji. Malo mi je čudno, ali u redu, nek ostane.

Maknuo sam i onu oznaku "POV" sa stranice za razgovor, jer bode u oči, a nadam se da će se i Orijentolog složiti oko ovih mojih sugestija i promjena.--Wolmar (razgovor) 02:48, 8 august 2016 (CEST)

Wolmar, oprosti ali zadnjih dana sam bio prilično zauzet pa nisam mogao brzo odgovarati.

1. Da, Cherribi i Klausen na koju se poziva, plus Aboutaleb (iz Brown). Višestruko potvrđen podatak koji je u članku preuzet kao činjenica. Ne kažem da se u tekstu ne može staviti da troje tako kažu, ali u tom slučaju nastaje presedan jer se isto ("ovaj kaže, onaj kaže") može tražiti i za stotine ostalih informacija. Tebi je bilo sumnjivo jer si na BBC-u vidio da Wilders tobože "želi debatu", međutim, na više mjesta našao sam da nešto totalno suprotno – brojni politolozi i sociolozi tvrde da ih izbjegava. Našao sam još: His media tactic is unique. Geert Wilders never engages in debates but gives clear and short statements and then imputes insanity or lack of logic to his critical opponents. Druga stvar, mislim da je prilično logično da ne bi javno rekao što mu je pravi plan.

2. Tek sam maloprije skužio o čemu govoriš. Članak sam pisao tokom više sedmica i odlomak "Suđenje Wildersu" pisan je mjesec i pol dana prije "Rast popularnosti" (sastavljen doslovno kao zadnji). U ovom starijem dijelu stoji da je film "pomogao rasplamsavanju islamofobije u državi", iza čega se nadovezuje opća situacija od 9/11 nadalje. Kada sam žurio s ovim zadnjim, pogrešno sam protumačio vlastitu rečenicu (napisanu 40-ak dana prije) i naveo da je Fitna uzrokovala paljenje džamija. Provjerio sam ponovo knjigu, kao i neke druge (nenavedene u članku), i vidim da se to zapravo odnosi na 2004. godinu. Stoga, izbacio sam segment o džamijama iz "Rasta popularnosti", a kod onog drugog sam precizirao da se praksa odnosi na širi period (od ranih 2000-ih).

3. Kod ovog sam ti ostavio odriješene ruke i nemam namjeru išta dirati.

4. Nije nužno da prefiks "neo-" implicira ekstremističku verziju (v. neopaganizam i neoliberalizam), mada mi pada na na pamet još jedan slučaj: salafizam i neosalafizam. Međutim, pošto u literaturi nisam nigdje naišao na termin "neosalafistički", nisam ga ni rabio. Pomalo mi je ironično da si vidio POV u "etiketiranju", ne samo zato što su sve te "etikete" preuzete iz izvora, nego zato što su u nekim slučajevima stavljane namjerno baš zbog NPOV. Primjer: ...uključujući jevrejsku i proizraelsku Antidifamacijsku ligu (ADL) (tako i piše kod Swaima). Također, da je Kneset odbio prikazivanje spomenuto je na ukupno tri mjesta. Misliš da bi članak bio neutralniji da se to spomene samo jednom, i da se umjesto jevrejskog i proizraelskog ADL-a stavi samo ADL? Ja ne bi rekao. --Orijentolog (razgovor) 23:05, 11 august 2016 (CEST)