Prunus avium
| Trešnja | |
|---|---|
| |
| Plodovi trešnje | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Rosaceae |
| Rod: | Prunus |
| Vrsta: | P. avium |
| Dvojni naziv | |
| Prunus avium | |
Trešnja (lat.) Prunus avium) je drvo iz porodice Rosaceae. U nekim krajevima Bosne naziva se još i šlama ili hašlama.
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Trešnja je listopadno drvo, naraste od 15-32 m visoko, a obim stabla iznosi do 1,5 m. Kora drveta je glatka. Listovi su joj jednostavni, ovalni, dugi od 7-14 cm, a 4-7 cm široki, mat zelene boje. Cvjeta rano u proljeće, u isto vrijeme kad i lista. Cvjetovi su grupisani u cvatove, od po 2 do 6 cvjetova. Pojedinačni cvjetovi su bijeli sa pet latica. Oprašuju ih pčele. Plod trešnje je crvena bobica, 1-2 cm u promjeru, zavisno o sorti. Zrije krajem proljeća. Unutar ploda nalazi se mala košpica, u kojoj se nalazi sjeme. Duga je 8-12 mm, široka 7-10 mm, a debela 6-8 mm.
Upotreba[uredi | uredi kod]
Plod trešnje jedu brojne ptice, sisari, a dosta se koristi i u ljudskoj ishrani. Trešnju su poznavali ljudi još u bronzano doba, oko 2000. prije nove ere. U 8. vijeku prije nove ere trešnja se već kultivira u Turskoj i Grčkoj. Danas je trešnja raširena po cijelom svijetu, u mnogobrojnim sortama i varijacijama.
